Demokratizacija policije

Razlozi za planiranje i provedbu projekta

Prilikom projiciranja zadaće planiranja i provođenja projekta unutarnje demokratizacije policijske organizacije u Republici Hrvatskoj sa svrhom ostvarivanja kompatibilnosti u odnosu na policije zemalja Europske unije, morali smo najprije odgovoriti na pitanje što je demokratska policijska organizacija. Odgovor smo potražili i dobili u stručnoj literaturi, te u neposrednoj komunikaciji s predstavnicima njemačke i engleske policije. Prema navedenim izvorima demokratska policijska organizacija pretpostavlja sljedeće karakteristike:

mora biti odgovorna
mora biti otvorena i prepoznatljiva, a ne bezlična, birokratska ili skriveno "oružje" potlačivanja i pritiska
mora primjenjivati minimum sile
mora biti lokalno organizirana uz minimalnu količinu centralnog nadzora, ali tako da uvažava nacionalne standarde i prioritete
unutarnji odnosi u njoj moraju biti zasnovani na demokratskim principima
sve zadaće moraju biti izvršavane promptno, uljudno i učinkovito
mora biti profesionalna
policijski službenici kao pojedinci moraju iskazivati integritet i etičko ponašanje
mora reagirati na pitanja, prigovore i predstavke
osoblje mora biti spremno ispričati se u slučaju pogreške
osoblje mora biti brižno i suosjećajno
mora biti orijentirana prema službi
služba mora biti viđena kao poštena i nediskriminajuća u svim segmentima svog djelovanja
mora biti konzultativna i timska
mora biti vidljivo prisutna
mora pomiriti i u praksi provoditi odgovornosti koje proizlaze iz zakonskih odredbi na međunarodnoj i nacionalnoj razini

Popis karakteristika ujedno predstavlja kvalitativne mjere i kriterije policijskog djelovanja, a međunarodna iskustva pokazuju da u demokratskim društvima postoji sveopća podrška viziji demokratske policijske organizacije.

U odnosu na aktualno stanje policijske organizacije u Republici Hrvatskoj možemo reći da strategija djelovanja policije u zajednici ne znači početak transformacije u demokratsku policijsku organizaciju, budući da se već nalazimo u reformskom procesu, ali strategija djelovanja donosi viziju, konkretne projekte, mjere i aktivnosti kojima će takva vizija biti ostvariva.

Policija u zajednici razumijeva velike promjene na razini policijske organizacije i zajednice, a poticanje i izgradnja partnerskih odnosa zajednice (građana) i policije označava demokraciju na djelu u punom smislu riječi.

Fokusiravši se na promjene u policijskoj organizaciji u Republici Hrvatskoj, možemo konstatirati da su one neophodne i nužne, i to:

organizacijske i strukturalne promjene
promjene u policijskoj kulturi
usklađivanje svrhe organizacije s njenim vrijednosnim sustavom (ljudima je vrlo teško raditi ono u što ne vjeruju)
sudjelovanje većeg broja ljudi u procesu donošenja odluka
promjene u stilu rukovođenja koje rukovodstvu daju novu kvalitetu
razumijevanje činjenice da stroga hijerarhijska struktura i nekvalitetna interakcija između policijskih rukovoditelja i policijskih službenika ometa razvoj
promjene u obrascima komuniciranja na svim razinama
povezivanje procesa odlučivanja, planiranja i provođenja
adekvatno definiranje i korištenje resursa
predviđanje otpora nepovjerenja i cinizma
predanost procesu promjene
poticanje inicijativnosti i kreativnosti
prihvaćanje pogrešaka kao sastavnog dijela radnog procesa i procesa promjena

Već smo naglasili da se djelovanje policije u prethodnim autoritarnim društveno-političkim sustavima nužno negativno odrazilo na strukture policije, filozofiju djelovanja policije, policijsku kulturu i organizaciju u cjelini. Negativna kadrovska selekcija na svim razinama, podanički odnos i služenje interesima političkih struktura, mogućnost utjecaja na ishod policijskog postupanja kroz veze i poznanstva, poremećaj u sustavu vrijednosti, rad "po zapovijedi", a ne po zakonu te autokratsko i nedemokratsko rukovođenje – upravljanje policijom bile su imanentne odlike struktura policijske organizacije. Zbog toga, osim promjena usmjerenih prema korisnicima usluga – građanima, treba provesti promjene usmjerene prema pripadnicima policije, međusobnim odnosima i ponašanju u policiji, zakonskim i podzakonskim aktima koji određuju život i rad policijske organizacije i promjene "mentalnog sklopa" policijskih službenika i rukovoditelja.

Ključne riječi iz nacrta projekta kao transparentnost, partnerstvo i povjerenje i ovdje su izrazito primjenjive.

Činjenica je da bi bilo nerealno očekivati da policija kao organizacija i policijski službenik kao pojedinac u odnosima prema zajednici djeluju partnerski i transparentno, usmjereno prema jačanju povjerenja, a da ti pojmovi istodobno ne odražavaju bitne odlike unutarnje policijske organizacije.

Unapređenje odnosa u policije može se postići izgradnjom transparentnog sustava ocjenjivanja rezultata rada, napredovanja u službi, imenovanja i razrješenja, plaća, pohvala, nagrada i kazni, uz daljnje unapređenje sindikalnog djelovanja i socijalnog partnerstva čime će se stvoriti preduvjeti za veći stupanj unutarnjeg reda i discipline, motivacije za rad, osjećaja pripadnosti policijskoj organizaciji i boljem funkcioniranju policijske organizacije u cjelini. To nužno znači podvrgavanje detaljnoj analizi zakona i podzakonskih akata koji reguliraju ustroj i organizaciju i djelovanje policije i detektiranje svih neadekvatnih ili nedovoljno dobrih rješenja te njihovu promjenu. U tom smislu neophodno je izvršiti komparaciju s modelima koji su primijenjeni u policijama zapadnoeuropskih zemalja, ali i osigurati da u procesu promjena sudjeluju predstavnici svih struktura policije i svih policijskih uprava, a ne da se odluke donose u uskim krugovima – zatvorenim radnim skupinama.

Već sada možemo reći da je prijeko potrebno unaprijediti postojeća rješenja iz Pravilnika o nagradama, Pravilnika o ocjenjivanju rezultata rada policijskih službenika, Uredbe o zvanjima i dr., ali i da će sve potrebe za promjenama biti potpuno detektirane tek provođenjem cjelovitog anketiranja policijskih službenika i menadžmenta policije o svim bitnim pitanjima ustroja i organizacije rada policije, odnosno usvajanjem u praksi promjena u stilovima rukovođenja i komunikacije, što će omogućiti kvalitetnu dvostranu komunikaciju između Ministarstva u sjedištu (Ravnateljstva policije) i policijskih uprava.

Potrebno je potencirati i pitanje sudjelovanja svih zaposlenika u kreiranju i izradi planova rada i aktivnosti te određivanju težišta rada unutar organizacijskih jedinica policije, a svakako u određivanju ciljeva rada i izgradnji vrijednosnog sustava. Preduvjet za to je promjena stilova rukovođenja na svim razinama, potenciranje i provociranje razgovora o aktualnom stanju u organizacijskoj jedinici, uočenim problemima i načinima rješavanja takvih problema. Pri tome je potrebno koristiti poznate tehnike u rukovođenju poput prezentacija, grupnog rada, anektiranja i rasprava (razgovora), kako bi se poboljšali međusobni odnosi i ostvarivanje dvostrane komunikacije na svim razinama, koje će omogućiti povećanje stupnja zadovoljstva kod uposlenika, stvaranje kolektivnog identiteta i pozitivnog natjecateljskog rivalstva, bolju motiviranost u radu i bolje rezultate rada. Kao mogućnost treba razmotriti i osnivanje vijeća uposlenika koja bi davala mišljenja i imala pravo suodlučivanja u bitnim pitanjima iz života i rada organizacijske jedinice, što bi doprinijelo procesu unutarnje demokratizacije i unapređenju međusobnih odnosa.

Možemo reći da je ovaj projekt u odnosu na prethodnih pet projekata u najmanjoj mjeri razrađen i definiran u dosadašnjem periodu, ali postoje realni izgledi da tijekom procesa implementacije policije u zajednici kroz unapređenje unutarnjih odnosa i komunikacije bude oplemenjen brojnim sadržajima i aktivnostima.