Savjeti:

• Najčešća pitanja
• Promet
• Osobne isprave
• Prebivalište i boravište
• Registracija vozila
• Vozačka dozvola
• Oružje
• Državljanstvo
• Stranci
• Različito

• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2011
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010.
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2009.
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2008.
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2007.
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2006.
• Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2005.

1. Na kojim mjestima i na koji način prometna policija može nadzirati promet, zaustavljati vozače i slično postupati?

 Sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10-Odluka UsRH i 74/11) policija je ovlaštena nadzirati i upravljati prometom na cestama sukladno Zakonu i podzakonskim aktima. Policijski službenici nadziru promet na cestama na temelju praćenja i proučavanja prometne problematike po vremenu i prostoru. Pozitivnim zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj nije propisano da mjesta, gdje policijski službenici nadziru promet na cestama, budu obilježena.

Konkretnije, policijski službenici koji obavljaju poslove nadzora i upravljanja prometom na cestama dužni su postupati u skladu sa Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09), Zakonom o sigurnosti prometa na cestama, Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika (NN 89/10), Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN 141/11), te drugim propisima koji propisuju način postupanja službenika policije.

Upravljanje prometom na cestama policijski službenici obavljaju izdavanjem naredbi usmeno, pokretima ruku, položajem tijela i posebnim uređajima za davanje zvučnih i svjetlosnih znakova. Tijekom zaustavljanja vozila, odnosno, poduzimanja drugih mjera i radnji u prometu, policijski službenici dužni su voditi brigu o osobnoj sigurnosti, sigurnosti vozača kojeg zaustavljaju, kao i sigurnosti drugih sudionika u prometu. Znaci što ih policijski službenici daju sudionicima u prometu moraju biti jasni i nedvojbeni, a način postupanja policijskog službenika ovisit će o konkretnoj situaciji, mjestu zaustavljanja, ovisno o tomu je li počinjen prekršaj i kakav, kao i drugim okolnostima koje policijski službenik procjenjuje na terenu. 

2. Smije li prometna policija pretražiti vozilo i vozača bez naloga?

Pitanje policijskog pregleda osoba, predmeta i prometnih sredstava od strane policijskih službenika propisano je člancima 75. - 77. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN br. 76/09), te člancima 113. - 115. Pravilnika o načinu policijskog postupanja (NN br. 89/10). Postupanje policije po poslovima sigurnosti prometa na cestama propisano je Pravilnikom o načinu postupanja policijskih službenika u obavljanju poslova nadzora i upravljanja prometom na cestama (NN br.141/11).

Također, napominjemo da temeljem odredbi članka 229. navedenog Zakona, kad upravlja vozilom, vozač mora kod sebe imati vozačku dozvolu i dužan ju je pokazati na zahtjev policijskog službenika. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji nema kod sebe odgovarajuću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev policijskog službenika.

Sukladno članku 51. navedenog Zakona, vozač ne smije bez opravdanih razloga voziti tako sporo da bitno usporava prometni tok ili ugrožava druge sudionike u prometu, a kada je brzina kretanja manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač takvog vozila mora uključiti sve pokazivače smjera, osim ako koristi žuto rotacijsko svjetlo. Ako vozač ne postupi u skladu s citiranom odredbom Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna.

Brzina kretanja vozila na cesti uz normalne prometne uvjete ne smije se ograničiti ispod 40 km/h.

12. Propisuje li zakon izgled kacige koja se mora nositi tijekom vožnje na mopedu ili biciklu?

Sukladno odredbama članka 114. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11) propisano je da vozač motocikla ili mopeda, te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima moraju tijekom vožnje na cesti na glavi nositi propisanu, homologiranu i uredno pričvršćenu zaštitnu kacigu. Ukoliko vozač motocikla ili mopeda, te vozač lakog četverocikla bez zaštitne kabine i četverocikla bez zaštitne kabine, kao i osobe koje se prevoze na tim vozilima ne nosi zaštitnu kacigu na glavi za vrijeme vožnje kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna.

Zaštitnu kacigu za vrijeme vožnje na cesti na glavi moraju nositi i vozači bicikla mlađi od 16 godina, a za postupanje suprotno citiranoj odredbi propisana je novčana kazna u iznosu od 300,00 kuna.

Napominjemo da zaštitne kacige koje su namijenjene korištenju sudionika u prometu, odnosno nošenju na glavi tijekom vožnje na cesti moraju udovoljavati propisanim normama EU 22-04 i 22-05. Nadalje, Naredbom o homologaciji zaštitnih kaciga i njihovih vidnika za vozače i suvozače motocikala i mopeda (NN broj: 58/00.) propisana je obveza njihove homologacije, kao i obilježja kojom se označava zaštitna kaciga koja je podvrgnuta, te je zadovoljila uvjete tijekom postupka homologacije, bez kojih niti ne može biti stavljena u prodaju. Stoga svaka homologirana kaciga mora imati neizbrisivu (otpornu na habanje) međunarodnu homologacijsku oznaku koja mora biti jasno čitljiva i postavljena na lako pristupačnom mjestu.

Pravilnikom o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN br. 51/10, 84/10 i 145/11) propisano je da motorna vozila, osim mopeda, motocikala, lakih četverocikala, četverocikala, traktora, traktorskih prikolica, prikolica s jednom osovinom, autobusa za gradski promet i vozila namijenjenih za komunalne usluge, moraju imati rezervni kotač s pripadajućom opremom koji se po potrebi može upotrijebiti (osim ako posjeduje sigurnosni sustav za sigurnu vožnju s ispuhanom gumom ili sprej, pjenu u boci pod tlakom – (članak 85.), poseban standardizirani znak (sigurnosni trokut) za obilježavanje vozila zaustavljenog na kolniku ceste (članak 87.), kutiju prve pomoći (za vozila prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj poslije 01. siječnja 2006. godine, u skladu sa hrvatskom normom HRN 1112), osim vozila koja se uvoze i imaju ugrađenu kutiju prve pomoći u skladu s normom matične zemlje – (članak 88.), rezervne žarulje koje odgovaraju onom tipu vozila u kojem se nalaze (osim vozila koja su opremljena svjetlosnim tijelima bez žarne niti: ksenon, neon i sl. koja ne moraju imati rezervne žarulje za ta rasvjetna tijela - članak 90.) i reflektirajući prsluk (članak 91.).

Prema posebnom propisu, motorna vozila određene vrste i namjene, moraju biti opremljena vatrogasnim aparatom (članak 86.).

Nadalje, istim je člankom propisano da teret na vozilu mora biti tako raspoređen, prema potrebi pričvršćen i pokriven da ne ugrožava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi štetu cesti i objektima na cesti, da ne umanjuje stabilnost vozila i ne otežava upravljanje vozilom, da ne smanjuje vozaču preglednost nad cestom, da ne stvara suvišnu buku i da se ne rasipa po cesti te da ne zaklanja svjetlosne i svjetlosno-signalne uređaje na vozilu, registarske pločice i druge propisane oznake na vozilu.

Također, sukladno članku 155. stavku 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama teret na vozilu ne smije premašiti najudaljeniju točku na prednjoj strani vozila više od jedan metar. Prema članku 155. stavku 2. navedenog Zakona, teret koji se prevozi na vozilu i priključnom vozilu može premašiti najudaljeniju točku na stražnjoj strani vozila najviše za jednu šestinu svoje duljine koja je kao kontinuirani teret oslonjena na tovarni prostor.

Za počinjene prekršaje iz članaka 154. i 155. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za vozača je propisana novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna, za pravnu ili fizičku osobu obrtnika propisana je kazna u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna i odgovornu osobu u pravnoj osobi u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna.

Novčanom kaznom u iznosu od 700,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač (članak 153.) koji u prometu na cesti ima ugrađene ili upotrebljava posebne uređaje suprotno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. 

U Pravilniku o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (NN br. 51/10, 84/10 i 145/11), u članku 44. propisano je da se vjetrobran i bočna stakla u ravnini vozača ne smiju ni na kakav način dodatno zatamnjivati (postavljanje folije ili bojanje). 

Za vozača koji počini spomenuti prekršaj, člankom 236. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, propisana je novčana kazna u iznosu od 700,00 kuna.

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisane su sljedeće kazne za prekoračenje brzine kretanja:
 

u naselju:

• za prekoračenje brzine veće od 50 km na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju do 24 mjeseca i po pravomoćnosti prekršajnopravne sankcije u evidenciju vozača upisat će se 3 negativna prekršajna boda; 
• za prekoračenje brzine veće od 30 do 50 km/h na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine propisana je novčana kazna u iznosu od 1.000,00 kuna; 
• za prekoračenje brzine veće od 10 do 30 km/h na sat od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine propisana je novčana kazna u iznosu od 500,00 kuna.

Mjerenje brzine pri temperaturama nižim od 0 stupnjeva Celzijevih ne utječe na točnost i rezultate mjerenja, već na mogućnost oštećenja pojedinih sklopova uređaja. Svi tipovi radara koje koristi policija apsolutno točno mjere brzinu u uvjetima od -10 do +50 stupnjeva Celzijevih. Prilikom obavljanja nadzora uređajem bez foto-video zapisa prekršitelj (vozač) se obvezno zaustavlja i na uređaju mu se pokazuje izmjerena brzina kretanja. Kad vozač ne plati kaznu na mjestu izvršenja prekršaja, o izmjerenoj brzini kretanja sastavlja se zapisnik, a izmjerena se brzina, u nazočnosti vozača, na uređaju poništava (nakon što se utvrde svi elementi potrebni za procesuiranje prometnog prekršaja prekoračenja brzine).

Također, sukladno članku 7. Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerenje brzine vozila u cestovnom prometu radni uvjeti (temperatura okoline) propisani su od 0 do +50 stupnjeva Celzijevih.

Primjerice, za neka od mjerila za nadzor brzine, prema tvorničkim uputama, radni uvjeti su sljedeći:

21. Je li dopušteno u vozilo ugraditi radar – detektor?

Člankom 283. stavkom 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 -Odluka UsRH i 74/11) propisano je da se u motornom vozilu ne mogu koristiti niti ugrađivati uređaji ili naprave koje za cilj imaju ometanje ili otkrivanje uređaja koje koriste ovlaštene osobe za nadzor prometa na cestama. Ukoliko policijski službenik na/u vozilu pronađe takav uređaj ili napravu, naredit će vozaču da ga ukloni, a ukoliko vozač to odbije, uređaj ili naprava uklonit će se na vozačev trošak. Stavkom 5. istog članka određeno je će se novčanom kaznom od 2.000,00 kuna kazniti za prekršaj vozač ako koristi ili ako ima ugrađene uređaje ili naprave koje ometaju uređaje kojima ovlaštene osobe obavljaju nadzor prometa na cestama.
U skladu s tim proizlazi da se za ometanje policijskih uređaja  ili za detekciju radara (radar-detektori) ne smiju koristiti nikakvi uređaji ili naprave.

22. Na koji je način prema zakonu dozvoljeno prevoziti djecu u motornim vozilima?

Člancima 160, 161. i 163. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisan je, između ostalog, način prijevoza djece u motornom vozilu, na mopedu i motociklu:

1. Vozač ne smije prevoziti osobe u zatvorenom prostoru vozila koje se ne može otvoriti iznutra, osim vozilima unutarnjih poslova, oružanih snaga Republike Hrvatske i tijela za izvršenje kaznenih i prekršajnih sankcija i to samo za službene potrebe.

2. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna ili fizička osoba obrtnik ako postupi suprotno odredbi ovoga članka.

3. Za prekršaj iz ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi i u tijelu državne vlasti ili tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj i vozač ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

1. Vozač i putnici tijekom vožnje u motornom vozilu na sjedalima na kojima su ugrađeni sigurnosni pojasevi, dužni su koristiti pojas na način koji je odredio proizvođač sigurnosnog pojasa.

2. Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, sigurnosni pojas ne moraju koristiti osobe koje imaju uvjerenje da iz zdravstvenih razloga ne mogu koristiti pojas.

3. Ministar nadležan za zdravstvo propisat će postupak, uvjete i način izdavanja uvjerenja iz stavka 2. ovoga članka.

4. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete mlađe od 5 godina samo na stražnjim sjedalima i to u posebnoj sigurnosnoj sjedalici, koja je za vozilo pričvršćena sigurnosnim pojasom vozila ili posebnim kopčama u vozilu.

5. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete starije od 5, a mlađe od 12 godina samo na stražnjim sjedalima, a dijete mora sjediti na posebnom postolju prilagođenom njegovoj visini tako da se može vezati sigurnosnim pojasom na tri točke vezivanja. Ako se dijete veže sigurnosnim pojasom na dvije točke vezivanja nije potrebno koristiti posebno postolje za sjedenje.

6. Vozač motornog vozila može prevoziti dijete do dvije godine starosti na prednjem sjedalu vozila ako vozilo nema suvozački zračni jastuk ili ako je suvozački zračni jastuk isključen i ako se dijete prevozi u sigurnosnoj sjedalici postavljenoj suprotno od pravca vožnje koja je pričvršćena za vozilo pomoću sigurnosnog pojasa na tri točke vezivanja ili posebnim kopčama u vozilu.

7. Dijete u posebnoj sjedalici u vozilu mora biti vezano.

8. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač i druga osoba ako postupi suprotno odredbama ovoga članka.

Nadalje, člankom 158. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 -Odluka UsRH i 74/11) propisano je da se u osobnom automobilu u prometu na cesti smije prevoziti onoliko osoba (djece) koliko ima ugrađenih sjedala, odnosno, onoliko koliko je upisano u prometnoj dozvoli. Novčanom kaznom u iznosu od 300,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji postupi suprotno odredbi članka 158. stavka 1. citiranog Zakona.

Isto tako, svaki građanin koji uoči vozilo koje ugrožava ostale sudionike u prometu na cestama, može o tome izvijestiti najbližu policijsku upravu/policijsku postaju, također navodeći registracijsku oznaku i marku vozila.

U članku 217.  Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11) propisano je da u kategoriju:

A1  - spadaju motocikli radnog obujma motora do 125 cm³ i snage motora do 11 kW;

A2 - spadaju motocikli čija snaga ne prelazi 35 kW i čiji omjer snaga/masa ne prelazi 0,2 kW/kg, a ne potječu od vozila čija je snaga dvostruko veća i više;

U slučajevima kada je riječ o kaznenoj odgovornosti sudionika, o odgovornosti za uzrokovanje prometne nesreće odlučuje nadležni Općinski, odnosno Županijski sud.

32. Koju ulogu imaju negativni prekršajni bodovi kao mjera sigurnosti prometa na cestama i kako se može saznati koliko osoba ima negativnih bodova?

Sustav kaznenih bodova uveden je 1996. godine Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (u primjeni od 1. kolovoza 1996. godine), propisan u primjeni posebnih mjera prema sudionicima u prometu, a koristeći pozitivna iskustva drugih zemalja, posebice propise Italije, Njemačke, Grčke, Francuske, Kanade, većine država SAD, te preporuke Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, kao i Svjetske organizacije za preventivu u cestovnom prometu (PRI) i prijedloge Vijeća Europe u vezi navedene problematike.

Navedenim Zakonom bio je razrađen sustav kaznenih bodova prilagođen našim prilikama, kojim su se bodovi određivali ovisno o težini prekršaja, te se bilježili na sustavu za automatsku obradu podataka Ministarstva unutarnjih poslova. Bio je propisan i način brisanja kaznenih bodova. Sustav kaznenih bodova polazi od jednostavnog određivanja, bilježenja, praćenja i omogućava pojedinačno praćenje, a kao posebne sigurnosne mjere bilo je propisano predavanje i prikazivanje filmova o posljedicama koje proizlaze iz nepoznavanja ili nepoštivanja prometnih propisa za one koji ponavljaju prekršaje, te jednostavan i djelotvoran mehanizam oduzimanja ili prestanak valjanosti vozačke dozvole, a prije vraćanja dozvole, postojala je obaveza provjere poznavanja prometnih propisa, kojom se dodatno individualno utjecalo na pojedinca prekršitelja.

Zakonom o sigurnosti prometa na cestama iz 2004. godine (u primjeni od 20. kolovoza 2004. do 16. lipnja 2008. godine) dorađena su, odnosno ispravljena određena dotadašnja rješenja i odnosi utemeljeni na tim rješenjima, koji nisu bili odgovarajući ili nisu u dovoljnoj mjeri pridonijeli povećanju razine sigurnosti u cestovnom prometu, a također su normirana pojedina pitanja (kao npr. uporaba svjetala na vozilima danju, korištenje mobitela i dr.). Zakon je usuglašen sa Zakonom o prekršajima (bio u primjeni od 1. listopada 2002. do 31. prosinca 2007. godine), pa tako i u dijelu koji se odnosi na kaznene bodove (sada negativne prekršajne bodove).

U člancima 79. i 80. novog Prekršajnog zakona ( NN 107/07), koji je u primjeni od 1. siječnja 2008. godine, uveden je pojam „negativni prekršajni bodovi“, koji su pravna posljedica osude, te se kao takvi mogu propisati za počinitelja koji je pravomoćno proglašen krivim za osobito teške prekršaje. Prekršajnim zakonom je propisano da se za jedan prekršaj može propisati najviše do tri negativna prekršajna boda.

Člankom 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11), propisano je da se kao pravna posljedica pravomoćne osude vozača motornog vozila za određene prekršaje iz ovoga Zakona, na temelju određenog broja prikupljenih negativnih prekršajnih bodova, na određeno vrijeme gube stečena prava na upravljanje motornim vozilom određene kategorije, odnosno svih kategorija. Negativne prekršaje bodove u svoju evidenciju upisuje vozaču motornog vozila nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja koja je pokrenula prekršajni postupak, ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj za koji su Zakonom o sigurnosti prometa na cestama predviđeni negativni prekršajni bodovi.

• Vozaču motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova samo ili pretežito za prekršaje za koje su ovim Zakonom propisana tri negativna prekršajna boda, rješenjem će se izreći mjera zabrane upravljanja motornim vozilom svih kategorija u trajanju od dvanaest (12) mjeseci;
• Vozaču motornog vozila koji je unutar razdoblja od dvije godine prikupio devet negativnih prekršajnih bodova pretežito za prekršaje za koje su ovim Zakonom propisana manje od tri negativna prekršajna boda, rješenjem će se izreći mjera zabrane upravljanja motornim vozilom one kategorije kojom je pretežito prikupio negativne prekršajne bodove u trajanju od devet (9) mjeseci;
• Vozaču motornog vozila kojem je izrečena mjera zabrane upravljanja motornim vozilom iz stavka 6. ili 7. ovoga članka i koji u razdoblju od dvije godine, računajući od isteka izvršenja posljednje mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, prikupi devet negativnih prekršajnih bodova, izreći će se mjera poništenja vozačke dozvole za upravljanje motornim vozilom svih kategorija. Nakon proteka dvije godine od isteka izvršenja mjere poništenja vozačke dozvole, vozač može ponovno pristupiti polaganju vozačkog ispita za stjecanje prava na upravljanje motornim vozilom, prema uvjetima propisanim odredbama ovoga Zakona;
• Može se konstatirati da tako razrađen sustav negativnih bodova  za cilj ima identifikaciju vozača koji višestruko krše prometne propise, te poticanje takvih vozača na promjenu ponašanja, a krajnja mjera primjenjuje se prema vozačima koji ne promjene svoj način ponašanja u prometu i ne žele svoju vožnju uskladiti s propisanim standardima.

Iskustva zemalja u kojima se primjenjuje sustav kaznenih bodova (u većini zemalja od osamdesetih godina prošlog stoljeća) i dosadašnje razdoblje primjene tog sustava u našoj zemlji (od 1996. godine) pokazuje da, prvenstveno sa gledišta prevencije cestovnog prometa, pridonosi pozitivnom stavu vozača prema problemu sigurnosti prometa i poštivanju prometnih propisa, što se u konačnici odražava u povećanju stupnja sigurnosti prometa na cestama.  

Osim toga, sukladno odredbama članka 286. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da se, nakon proteka dvije godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju na temelju koje su prikupljeni i upisani negativni prekršajni bodovi, ne mogu više uračunavati i brišu se iz evidencije vozača.

Evidencija negativnih bodova u nadležnosti je  Ministarstva pravosuđa/Odjel za prekršajne evidencije.

33. S koliko se godina može upisati u autoškolu i razlikuje li se dobna granica s obzirom na kategorije vozila?

Sukladno odredbama članka 204. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11), osoba može pristupiti osposobljavanju za vozača vozila određene kategorije najranije šest mjeseci prije nego što navrši godine propisane za izdavanje vozačke dozvole za upravljanje vozilom određene kategorije.

Navedena problematika je propisana i člankom 208. citiranog Zakona:

(1) Vozački ispit može polagati samo kandidat za vozača koji je završio osposobljavanje po propisanom programu i ako je navršio broj godina potrebnih za izdavanje vozačke dozvole za kategoriju za koju se osposobio. Polaganje vozačkog ispita prijavljuje se ovlaštenoj stručnoj organizaciji iz članka 206. ovoga Zakona.
 1) Kandidat za vozača motornih vozila A kategorije smije polagati vozački ispit ako je stariji od 24 godine ili ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila A2 kategorije najmanje dvije godine i navršenih 20 godina. 

2) Kandidat za vozača skupine vozila B+E, C1+E i C+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za onu kategoriju, u koju spada vučno vozilo najmanje godinu dana.
3) Kandidat za vozača motornih vozila C kategorije i vozila H kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila B kategorije najmanje godinu dana.
4) Kandidat za vozača motornih vozila D i D+E kategorije smije polagati vozački ispit ako ima važeću vozačku dozvolu za vožnju motornih vozila C kategorije najmanje dvije godine.
(2) Vozački ispit čini jedinstvenu cjelinu i sastoji se od nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila, Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći i Upravljanje vozilom. Ispit iz nastavnih predmeta Prometni propisi i sigurnosna pravila i Upravljanje vozilom provodi ovlašteni ispitivač koji ima dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za unutarnje poslove. Ispit iz nastavnog predmeta Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći provodi ovlašteni ispitivač koji ima dopuštenje (licencu) ministarstva nadležnog za zdravstvo. Rezultati ispita upisuju se u Knjižicu kandidata za vozača.

(7) O položenom vozačkom ispitu ovlaštena stručna organizacija (ispitni centri) izdaje uvjerenje.

Temeljem odredbi članka 216. stavak 2. citiranog Zakona minimalna dob za upravljanje vozilom pojedine kategorije je:

• navršenih 16 godina za upravljanje vozilima AM, A1, F i G kategorije;
• navršenih 18 godina za upravljanje vozilima A2, B i C1 kategorije;
• navršenih 19 godina za upravljanje vozilima B+E, C1+E i C kategorije;
• navršenih 20 godina za upravljanje vozilima A i C+E kategorije;
• navršenih 21 godinu za upravljanje vozilima D1, D1+E, D, D+E i H kategorije;
• navršenih 24 godine za upravljanje vozilima A kategorije, bez posjedovanja iskustva upravljanja vozilom A2 kategorije.

Člankom 221. citiranog Zakona, propisane su posebne zabrane i ograničenja koja se odnose na vozače koji pripadaju skupini mladih vozača:

• ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 80 km na sat;
• na brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila ne smije upravljati vozilom brzinom većom od 100 km na sat;
• ne smije upravljati vozilom na cesti brzinom većom od 120 km na sat na autocesti;

NE SMIJE:
 

• upravljati niti početi upravljati motornim vozilom ako u organizmu ima droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnosti upravljanja vozilima, ili ako u krvi ima alkohola ili pokazuje znakove alkoholiziranosti ili utjecaja droga;
• upravljati osobnim vozilom B kategorije vozila čija snaga motora prelazi 80 kW (109 KS i više). Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj mladi vozač koji upravlja osobnim vozilom čija snaga motora prelazi 80 kW.

37. Može li hrvatski državljanin u Hrvatskoj upravljati vozilom stranih registracijskih oznaka? 

Kako se radi o carinskom prekršaju, navedeno je propisano Konvencijom o privremenom uvozu (Narodne novine, međunarodni ugovori, 16/98), Carinskim zakonom (NN br. 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 60/08, 45/09 i 56/10) i Uredbom o provođenju Carinskog zakona (NN br. 161/03, 69/06, 5/07, 70/08, 76/09, 29/11 i 10/13).

U slučaju kada se u nadzoru prometa utvrdi da suprotno navedenim odredbama, vozilom strane registracijske oznake, upravlja državljanin RH, a obzirom da time čini prekršaj kažnjiv po članku 241. stavku 1. točki 1. (novčana kazna od 3.000,00 do 900.000,00 kuna) i/ili članku 243. stavku 1. Carinskog zakona te imajući u vidu Prekršajni zakon (NN br. 107/07), policija će o tome obavijestiti carinsku službu koja će provesti upravni postupak.

Za naglasiti je da korištenje vozila stranih registarskih oznaka, suprotno navedenim zakonskim propisima, čini teži carinski prekršaj, što u konačnici, osim prekršajne kazne, povlači i naplatu carinskog duga (carine, PDV-a i trošarine) na navedeno vozilo. 

Za eventualne dodatne upite nadležno je Ministarstvo financija - Carinska uprava

38. Pod kojim uvjetima stranac može voziti automobil na području RH?

Sukladno članku 225. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11) stranac koji boravi u Republici Hrvatskoj može na temelju važeće inozemne vozačke dozvole, koju je izdalo nadležno tijelo strane države, uz uvjet reciprociteta, upravljati motornim vozilom na teritoriju Hrvatske. Prema članku 226. spomenutog Zakona, stranac kojem je odobren privremeni ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj, kao i osoblje stranih trgovinskih, prometnih, kulturnih i drugih predstavništava mogu upravljati motornim vozilima na osnovu važeće inozemne vozačke dozvole do godinu dana od dana ulaska u Republiku Hrvatsku.

39. Koliko dugo stranci u RH mogu voziti automobil stranih registracijskih oznaka?

Člankom 246. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN br. 67/08, 48/10 - Odluka UsRH i 74/11) propisano je da vozila registrirana u inozemstvu, koja su vlasništvo stranaca s odobrenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj, mogu sudjelovati u prometu na teritoriju Republike Hrvatske samo ako imaju važeću prometnu dozvolu i registracijske pločice što ih je izdalo nadležno tijelo zemlje u kojoj je vozilo registrirano te međunarodnu oznaku zemlje registracije. Navedena vozila mogu sudjelovati u prometu u Republici Hrvatskoj najduže tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, nakon čega je vozilo potrebno privremeno registrirati u Republici Hrvatskoj.

Sukladno rečenom, ukoliko postoji sumnja o postojanju kaznenog djela ili prekršaja, granična policija može obaviti dodatne detaljne provjere o vozaču i vozilu. Takve odredbe regulirane su Zakonom o nadzoru državne granice (NN 173/03, 14/06, 8/07, 40/07, 146/08 i 130/11), kao i Pravilnikom o načinu obavljanja nadzora državne granice (NN 38/09, 45/09, 46/12 i 5/13).

Neposjedovanje dozvole za upravljanje tuđim motornim vozilom tj. punomoć vlasnika, putnog naloga pravne osobe i slično, ne može biti razlogom sprječavanja izlaska vozila iz Republike Hrvatske, ukoliko to susjedna država svojim propisima ne zahtjeva.

Pod pojmom »opasne tvari« Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN br. 79/07) definira robe, terete, tvari, materijale i predmete koji su u odredbama Europskog sporazuma o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (European Agreement Concercing the International Carriage of Dangerous Goods by Road-ADR) s njegovim sastavnim dijelovima, prilozima A i B i aktom o notifikaciji (NN, br. 12/91) podijeljeni na: eksplozivne tvari, plinove, zapaljive tekućine, zapaljive krute tvari, samozapaljive tvari, tvari koje u dodiru s vodom oslobađaju zapaljive plinove, oksidirajuće tvari, organske perokside, otrove, infektivne tvari, radioaktivne tvari, nagrizajuće tvari i ostale opasne tvari. Opasne tvari predstavljaju i otpad, pripravci, radioaktivni i nuklearni materijal ako udovoljavaju uvjetima za svrstavanje u opasne tvari u smislu odredbi navedenog sporazuma. 

Odredbama članka 10. Zakona o prijevozu opasnih tvari propisano je da se za prijevoz opasnih tvari može upotrebljavati vozilo koje: 

Odredbama članka 18. Zakona o o prijevozu opasnih tvari propisano je da prijevoznik smije prevoziti opasne tvari ako: 

• je to dopušteno odredbama ugovora (ADR-a) iz članka 3. navedenog Zakona; 
• posjeduje odobrenje za prijevoz opasnih tvari za koje je potrebno odobrenje za prijevoz iz članka 22. ili 25. ovoga Zakona; 
• su opasne tvari pakirane u ambalaži koja udovoljava uvjetima iz članka 5. ovoga Zakona; 
• su ispunjene odredbe o načinu prijevoza, zajedničkom utovaru, rukovanju i osiguranju opasnih tvari te čišćenju, otplinjavanju i dekontaminaciji teretnih prostora, te druge odredbe ugovora iz članka 3. ovoga Zakona; 
• vozilo udovoljava uvjetima iz članka 10. citiranog Zakona i tehnički je ispravno; 
• je vozilo pravilno natovareno i opterećeno u skladu s najvećim dopuštenim količinama opasnih tvari u skladu s odredbama ugovora (ADR-a) iz članka 3. ovoga Zakona; 
• posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama; 
• su poštivane i druge mjere sigurnosti u skladu s odredbama ugovora (ADR-a) iz članka 3. ovoga Zakona i drugim propisima kojima se uređuje sigurnost prijevoza. 

Za prijevoz eksplozivnih, radioaktivnih tvari i nuklearnog materijala potrebno je odobrenje. 

Odobrenje za prijevoz eksplozivnih tvari u unutarnjem prometu izdaje policijska uprava odredišnog područja, a u međunarodnom prometu (uvoz, izvoz, provoz) ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Odobrenje za prijevoz radioaktivnih tvari izdaje Državni zavod za zaštitu od zračenja. Odobrenje za prijevoz nuklearnog materijala izdaje Državni zavod za zaštitu od zračenja uz suglasnost Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost. 

Odobrenje za prijevoz eksplozivnih tvari nije potrebno za unutarnji prijevoz prema izuzećima određenim odredbama ugovora (ADR-a) iz članka 3. ovoga Zakona te za prijevoz onih radioaktivnih tvari i nuklearnih materijala za koje odobrenje odredbama ugovora iz članka 3. ovoga Zakona nije predviđeno, ali je potrebno o točnom vremenu početka i predviđenom vremenu završetka prijevoza eksplozivnih tvari, najmanje 24 sata prije početka prijevoza, obavijestiti policijsku upravu nadležnu za područje s kojeg prijevoz opasnih tvari započinje. 

Odredbama članka 34. Zakona o prijevozu opasnih tvari propisani su uvjeti i obveze za vozača koji prevozi opasne tvari, odnosno, vozač smije prevoziti opasne tvari ako:

• je navršio 21 godinu života i ima najmanje jednu godinu dana radnog iskustva na poslovima vozača teretnog vozila čija najveća dopuštena masa prelazi 3.500 kg; 
• posjeduje valjanu ispravu o stručnoj osposobljenosti za prijevoz opasnih tvari u skladu s odredbama ugovora iz članka 3. stavka 1. ovog Zakona; 
• je upoznat sa svojim obvezama i posebnostima prijevoza; 
• vozilo, opasne tvari i teret odgovaraju propisima; 
• su pakovanja i vozilo označeni odgovarajućim znakovima upozorenja, natpisima, oznakama i listicama za označavanje opasnosti te drugim informacijama o opasnim tvarima i vozilu u skladu s odredbama ugovora iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona; 
• posjeduje dokaz o osiguranju od odgovornosti za štetu prouzročenu trećim osobama iz članka 18. podstavka 7. ovoga Zakona; 
• posjeduje isprave i dodatnu opremu sukladno odredbama ugovora članka 3. stavka 1. ovoga Zakona;
• su ispunjeni drugi uvjeti za prijevoz u skladu s odredbama ugovora iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona.