Osobne isprave


1. Čemu služi matični broj građana?
 
Sukladno odredbama Zakona o matičnom broju (NN br. 9/92 i 66/02) matični broj je identifikacijska oznaka hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama, dakle evidencijama koje na temelju posebnog propisa vode državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
Matični broj sastoji se od 13 znamenki svrstanih u 6 skupina:
- I. skupina: dan rođenja (2 znamenke);
- II. skupina: mjesec rođenja (2 znamenke);
- III. skupina: godina rođenja (3 znamenke);
- IV. skupina: broj registra (2 znamenke);
- V. skupina: kombinacija spola i rednog broja za osobe rođene istog datuma (3 znamenke) i to za osobe muškog spola od 000 do 499, a za osobe ženskog spola od 500-999;
- VI. skupina: kontrolni broj (1 znamenka).
 
Četvrtu skupinu, odnosno broj registra čine oznake od 30 do 39 koje označavaju registracijsko područje u kojem je matični broj  određen.
Dakle, iz matičnog broja građanina može se vidjeti datum rođenja i spol osobe, te registracijsko područje u kojem je matični broj određen.
 
Od 1. siječnja 2003. godine, nakon što je počela primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnom broju (NN br. 66/02), policijske uprave, odnosno postaje Ministarstva unutarnjih poslova izdaju identifikacijske isprave bez upisanog podatka o matičnom broju.
Naime, od navedenog datuma matični se broj ne može upisivati u isprave građana, ali je i dalje ostao identifikacijska oznaka hrvatskih državljana koja služi za povezivanje podataka u službenim evidencijama, dakle evidencijama koje na temelju posebnog  propisa vode državna tijela i pravne osobe koje imaju javne ovlasti. On se stoga kao identifikacijska oznaka i dalje upisuje u službene evidencije, ne samo MUP-a, već i u službene evidencije drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Sukladno odredbama Zakona o matičnom broju, Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno policijska uprava ili postaja, kao tijelo nadležno za određivanje matičnog broja i vođenje evidencije o određenim matičnim brojevima, podatak o matičnom broju može dati kada je: na temelju posebnog zakona, potrebno utvrditi identitet; to u cilju zaštite interesa Republike Hrvatske i kada je dobilo dopuštenje hrvatskog državljanina o čijem se matičnom broju radi.
 
2. Gdje se može ishoditi uvjerenje o matičnom broju građana?
 
Uvjerenje o matičnom broju građana možete ishoditi u policijskoj upravi ili policijskoj postaji uz predočenje važeće identifikacijske isprave (osobne iskaznice, putovnice).
Izdavanje uvjerenja oslobođeno je plaćanja upravne pristojbe, sukladno Zakonu o upravnim pristojbama.
 
3. Može li se s potvrdom o podnijetom zahtjevu za izdavanje osobne iskaznice ili putovnice prelaziti državna granica?
 
Potvrda koja se u nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji izdaje nakon zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice ili putovnice služi samo kao dokaz da je osoba podnijela zahtjev za izdavanje osobne iskaznice ili putovnice. Potvrda, dakle, ne može poslužiti kao isprava o identitetu, pa ne može služiti za prelazak državne granice.

4. Može li se uplata za izdavanje osobne iskaznice i putovnice  izvršiti putem Internet bankarstva?

Uplata za osobne iskaznice i putovnice može se izvršiti putem Internet bankarstva.

5. Ukoliko osoba nije realizirala, odnosno nije podnijela zahtjev za izdavanje osobne iskaznice ili putovnice, može li zatražiti povrat uplaćenog novčanog iznosa?

Može i to u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji gdje je podigla uplatnicu, odnosno koja je bila nadležna za izdavanje putovnice ili osobne iskaznice. Službena osoba će na uplatnici sačiniti bilješku da zahtjev nije realiziran, bilješku ovjeriti i uputiti stranku službi materijalno-financijskih poslova radi povrata uplaćenog iznosa.

6. Je li prilikom promjene prezimena potrebno mijenjati i osobnu iskaznicu i putovnicu?
 
Ako osoba promijeni prezime dužna je zamijeniti osobnu iskaznicu i putovnicu (ako se njome namjerava služiti), budući se navedenim ispravama dokazuje identitet.
Prema Zakonu o osobnoj iskaznici, osoba je dužna u roku od 15 dana od dana promjene osobnih podataka podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Prema Zakonu o putnim ispravama hrvatskih državljana, osoba se ne smije služiti putnom ispravom ukoliko su se promijenili osobni podaci.
Uz zahtjev za izdavanje osobne isprave ili putovnice u slučaju promjene prezimena potrebno je dati na uvid izvornik vjenčanog lista ili izvadak iz matice rođenih u kojem je u rubrici određenoj za naknadne upise stavljena bilješka o novom prezimenu kojim se osoba dužna služiti u pravnom prometu.

7. Da li je prilikom promjene prebivališta potrebno mijenjati osobnu iskaznicu i putovnicu?

Prema odredbi članka 1. Zakona o osobnoj iskaznici ("Narodne novine", broj: 11/02, 122/02, 31/06 i 68/13) osobna iskaznica je javna isprava kojom se, između ostalog, dokazuje prebivalište i adresa stanovanja. Stoga je zbog promjene adrese stanovanja potrebno mijenjati osobnu iskaznicu.

Međutim, prema odredbi članka 1. Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana ("Narodne novine", broj: 77/99, 133/02 i 48/05, 74/9) putna isprava je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Slijedom navedenog, zbog promjene adrese stanovanja nije nužno mijenjati i putovnicu.

8. Što je potrebno učiniti s osobnom iskaznicom i putovnicom nakon smrti osobe?

Osobnu iskaznicu i putovnicu uz izvod iz matice umrlih potrebno je dostaviti policijskoj upravi/policijskoj postaji prema mjestu prijavljenog prebivališta umrle osobe radi poništenja isprava, te radi ažuriranja statusa isprava i statusa osobe u evidencijama MUP-a.

9. S koliko je godina osoba dužna imati osobnu iskaznicu?
 
Sukladno članku 3. Zakona o osobnoj iskaznici (NN br. 11/02, 122/02, 31/06 i 68/13) osobnu iskaznicu je dužna imati osoba starija od 16 godina života, koja ima prebivalište u Republici Hrvatskoj, a pravo na osobnu iskaznicu ima i osoba starija od 15 godina života. Pravo na osobnu iskaznicu imaju i djeca mlađa od 16. godina.  Dakle, osobnu iskaznicu može imati i dijete bez obzira na godine života.

10. S koliko godina dijete mora biti prisutno prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice?

Maloljetna osoba starija od 12 godina mora biti osobno nazočna prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice, radi davanja otisaka papilarnih linija i potpisa.

11. Za izdavanje osobne iskaznice potrebno je priložiti i izvod iz matične knjige rođenih te domovnicu. Mogu li oni biti stariji od šest mjeseci?
 
Izvod iz matice rođenih i domovnica potrebni su prilikom prvog ishođenja isprava o identitetu, kako bi se evidentirali ili provjerili podaci o imenu i prezimenu, spolu, datumu i mjestu rođenja osobe, podaci o roditeljima te podaci o upisu u knjigu državljana. O činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica kao isprave trajne vrijednosti, tako da navedene isprave mogu biti starije od šest mjeseci. Stranka koja priloži izvadak iz državne matice koji ne sadrži aktualne podatke koji su kao naknadni upisi upisani u državnu maticu, snosi prekršajnu i kaznenu odgovornost zbog davanja netočnih i neistinitih podataka, odnosno zbog davanja lažnog iskaza.
 
12. Gdje se podnosi zahtjev za izdavanje osobne iskaznice, odnosno je li ga moguće predati u diplomatsko – konzularnom predstavništvu RH u inozemstvu?
 
Sukladno odredbama Zakona o osobnoj iskaznici, zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.
Dakle, zahtjev za izdavanje osobne iskaznice nije moguće podnijeti putem diplomatske misije ili konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu.
 
13. Može li netko drugi preuzeti izrađenu osobnu iskaznicu ili to mora učiniti osoba kojoj se osobna iskaznica izdaje?
 
Kako je osobna iskaznica osnovna identifikacijska isprava, potrebno je da podnositelj zahtjeva osobno i preuzme izrađenu osobnu iskaznicu. U iznimnim opravdanim slučajevima (bolest, invalidnost i sl.) osobnu iskaznicu može preuzeti punomoćnik na temelju valjane punomoći.
 
14. Što treba poduzeti u slučaju nestanka osobne iskaznice?
 
Osoba je dužna, bez odgode, prijaviti nestanak ili pronalazak osobne iskaznice najbližoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji Ministarstva unutarnjih poslova. Ukoliko je osobna iskaznica nestala ili pronađena u inozemstvu, njezin nestanak ili pronalazak prijavljuje se diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske. Nestalu osobnu iskaznicu nadležna će policijska uprava , odnosno policijska postaja rješenjem proglasiti nevažećom. Osoba je dužna u roku od tri dana od primitka rješenja o proglašenju osobne iskaznice nevažećom, broj i datum tog rješenja dati oglasiti u "Narodnim novinama" te nakon toga podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Osoba koja bez odgode ne prijavi nestanak ili pronalazak osobne iskaznice kaznit će se prekršajno, i to novčanom kaznom od 1.500,00 do 2.500,00 kuna (članak 25. Zakona o osobnoj iskaznici - NN br. 11/02, 122/02, 31/06 i 68/13).
 
15. U kojim je još slučajevima potrebno zamijeniti osobnu iskaznicu?
 
Građanin se ne smije služiti osobnom iskaznicom ako su se u međuvremenu promijenili njegovi osobni podaci, ako slika na osobnoj iskaznici više ne odgovora njegovom izgledu te ako je osobna iskaznica oštećena ili zbog nekog drugog razloga ne služi svrsi.
Dakle, osobnu je iskaznicu potrebno zamijeniti novom ako je osoba promijenila prezime ili ime (ili i jedno i drugo), ako su se promijenili podaci o osobnom identifikacijskom broju, spolu, datumu rođenja, ako je promijenila prebivalište, ako je došlo do promjene naziva mjesta, ulice ili promjene kućnog broja, ako se od izdavanja osobne iskaznice toliko izmijenio izgled osobe da slika na osobnoj iskaznici više ne prikazuje vjerno osobu, ako je osobna iskaznica na bilo koji način oštećena te ako joj je istekao rok važenja.
Služenje osobnom iskaznicom kojom se ne smije služiti prekršaj je za koji je propisana je novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 4.500,00 kuna (čl. 24. Zakona o osobnoj iskaznici).
 
16. Komu se treba obratiti za izdavanje osobne iskaznice nepokretnoj osobi?
 
Zbog poduzimanja radnji potrebnih za zaprimanje zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice  nepokretnoj osobi, potrebno se obratiti nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu prebivališta - službi nadležnoj za izdavanje osobne iskaznice. 

17. Mora li vlasnik putovnice osobno predati zahtjev za njezinu izradu i podići gotovu putovnicu ili to umjesto njega može učiniti i neka druga osoba? 

Zakonom o putnim ispravama hrvatskih državljana (NN br. 77/99, 133/02 i 48/05, 74/09) propisano je da se putovnica izdaje na osobni zahtjev, što razumijeva ne samo podnošenje zahtjeva za izdavanje putovnice, već cjelokupan postupak izdavanja putovnice, koji uključuje i preuzimanje tehnički izrađene putovnice. Stoga nije moguće putem punomoćnika podnijeti zahtjev za izdavanje putovnice niti na taj način putovnicu preuzeti. 

18. Može li se podnijeti zahtjev za izdavanje nove putovnice prije isteka roka važenja stare putovnice? Što ako je u putovnici važeća viza?

Zahtjev za izdavanje nove putovnice mora se podnijeti prije isteka roka važenja prethodne putovnice zbog promjene izgleda nositelja putovnice, promjene osobnih podataka i oštećenja putovnice, a zahtjev za izdavanje nove putovnice prije isteka roka važenja prethodne putovnice može se podnijeti i u slučajevima kada se u putovnicu unosi viza koja ima dulji rok važenja od roka važenja prethodne putovnice.

Prilikom izdavanja nove putovnice, nadležno tijelo je dužno poništiti prethodnu putovnicu fizičkim bušenjem korica i svake stranice putovnice. Međutim, u putovnici se neće poništiti stranice na kojima se nalaze važeće vize i bilješke.

19. Da li je moguće produžiti putovnicu?

Zakon o putnim ispravama hrvatskih državljana ne poznaje institut produženja roka važenja putovnice, već stranka podnosi zahtjev za izdavanje nove putovnice. 

20. Što treba poduzeti u slučaju gubitka putovnice?

Prema članku 46. Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana građanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak putne isprave ili njezin pronalazak.

Nestanak ili pronalaženje putne isprave prijavljuje se policijskoj upravi ili policijskoj postaji ako je putna isprava nestala ili pronađena u Republici Hrvatskoj, odnosno najbližoj diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu, u slučaju nestanka ili pronalaska u inozemstvu.

Policijska uprava ili policijska postaja, odnosno diplomatska misija ili konzularni ured će nestalu putnu ispravu rješenjem proglasiti nevažećom. Rješenje je stranka dužna objaviti u "Narodnim novinama" o svom trošku. Dakle, nestanak putne isprave treba prijaviti odmah po saznanju, a protivno postupanje predstavlja prekršaj za koji je propisana novčana kazna u iznosu od 3.000,00 do 4.500,00 kuna.

Za donošenje rješenja o proglašenju nestale putne isprave nevažećom stranka plaća upravnu pristojbu po Tarifnom broju 1. i 2. Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama, i to u iznosu od 70,00 kuna. 

21. U kojim se slučajevima putovnica može ishoditi u žurnom postupku?

Prema Zakonu o putnim ispravama hrvatskih državljana, zahtjev za izdavanje putne isprave nadležno tijelo je dužno riješiti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Međutim, Zakon predviđa mogućnost da se u hitnim slučajevima zahtjev za izdavanje putne isprave rješava odmah, a najkasnije u roku 48 sati. Hitni slučajevi su: liječenje u inozemstvu, smrt ili bolest člana obitelji, neodgodiv službeni put ili drugi opravdani razlozi.

Zbog centraliziranog načina izrade putovnica, zahtjev za tzv. žurnu putovnicu za sada se može podnijeti samo u Policijskoj upravi zagrebačkoj, Petrinjska 30, uz davanje izjave o razlogu žurnosti. Cijena putovnice za koju je zahtjev predan u žurnom postupku iznosi 630,00 kuna, odnosno uplaćuje se 410,00 kuna u Državni proračun (posebnom uplatnicom koja se dobije u Policijskoj upravi/postaji) i 220,00 kuna upravne pristojbe (20,00 kuna u državnim biljezima, a iznos od 200,00 kuna uplatiti posebnom uplatnicom koja se dobije u policijskoj upravi).

22. Koja je procedura za dobivanje putovnice za maloljetnu osobu?

Zahtjev za izdavanje putne isprave za maloljetne odnosno poslovno nesposobne osobe podnosi zakonski zastupnik.
Prema odredbama Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj: 116/03, 17/04 i 136/04) zakonski zastupnici maloljetne osobe su roditelji, osim ako nisu lišeni roditeljske skrbi. Kako nijednom odredbom Obiteljskog zakona nije propisano da termin "zakonski zastupnik" podrazumijeva oba roditelja zajedno, zakonski zastupnik je svaki roditelj maloljetne osobe.
Stoga jedan od roditelja može podnijeti zahtjev za izdavanje putne isprave i preuzeti izdanu putnu ispravu. Isto tako, ako roditelji to žele, jedan od njih može podnijeti zahtjev, a drugi preuzeti izdanu putnu ispravu.
Ako su roditelji razvedeni zahtjev za izdavanje putne isprave za maloljetnu osobu i preuzimanje izdane putne isprave može obaviti samo roditelj koji predoči odluku nadležnog suda kojom mu je dijete povjereno na čuvanje i odgoj. Također, u slučaju da jedan od roditelja prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putne isprave za maloljetnu osobu predoči odluku nadležnog suda po kojoj je drugi roditelj lišen roditeljske skrbi, roditelj koji je lišen roditeljske skrbi ne može preuzeti izdanu putnu ispravu.

23. Mogu li svoje maloljetno dijete upisati u moju putovnicu?

Sukladno odredbama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana putovnica se građanima mlađim od 21 godine izdaje s rokom važenja od 5 godina i nije predviđena zakonska mogućnost upisa djeteta u putovnicu roditelja. 

24. Da li je prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice djetetu potrebno prisustvo djeteta?

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice potrebno je prisustvo djeteta koje je navršilo 12 godina radi potpisivanja zahtjeva, odnosno ne postoji potreba za prisustvom manje djece. Prisustvo djeteta koje je navršilo 12 godina također je potrebno u postupku izdavanja biometrijske putovnice radi davanja otisaka prstiju.        
  
25. Postoji li zajednička putovnica i koji su uvjeti za njeno izdavanje grupi maloljetne djece?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana („Narodne novine broj: 74/09.) ukinuta je zajednička putovnica kao vrsta putne isprave hrvatskih državljana, jer većina europskih zemalja ne priznaje zajedničku putovnicu RH-e kao putnu ispravu, budući da se u njoj ne nalaze fotografije osoba upisanih u nju. 

26. Gdje se mogu dobiti informacije o zahtjevima za izdavanje putovnica podnijetim u diplomatsko – konzularnim predstavništvima RH u inozemstvu?

Ukoliko je zahtjev za izdavanje putne isprave predan u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, za sve obavijesti vezane uz ishođenje putovnice podnositelj zahtjeva treba se obratiti Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, jer izdavanje putovnica u tom slučaju nije u nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova.

27. Gdje se može fotografirati za biometrijsku putovnicu?

Za biometrijsku putovnicu možete se fotografirati u bilo kojem foto-studiju u Republici Hrvatskoj. Važno je samo da prije fotografiranja fotografu naglasite da vam je fotografija potrebna za izradu biometrijske putovnice. Ministarstvo unutarnjih poslova poduzelo je sve mjere kako bi se Udruga fotografa unaprijed i pravovremeno obavijestila o promjenama na novim biometrijskim putovnicama za koje se primjenjuje ISO IEC 19794-5 standard za provjeru karakteristika fotografija osoba. Taj standard rigorozno propisuje geometrijska svojstva slike: dopuštene proporcije, orijentacije i položaj glave, očiju i drugih karakteristika lica  kao i grafička svojstva: karakteristike pozadine, osvjetljenja, kontrasta i slično.