Državljanstvo

Korisni linkovi:

1. Gdje se podnosi zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva?

 

Zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva podnosi se u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, kao i nadležnoj policijskoj upravi ili policijskoj postaji, prema mjestu boravka u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev se može podnijeti osobno, putem zakonskog zastupnika ili putem punomoćnika, koji mora biti ovlašten za zastupanje stranke temeljem specijalne punomoći iz koje će biti vidljivo da je ovlašten za zastupanje stranke u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva.

2. Koji je redovit način stjecanja hrvatskog državljanstva?

Prirođenjem može steći hrvatsko državljanstvo stranac koji je podnio zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva ako udovoljava sljedećim pretpostavkama:

  • da je navršio 18 godina života te da mu nije oduzeta poslovna sposobnost;
  • da ima otpust iz stranog državljanstva ili da podnese dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo;
  • da je do podnošenja zahtjeva imao prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republike Hrvatske;
  • da poznaje hrvatski jezik i latinično pismo;
  • da se iz njegova ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i da prihvaća hrvatsku kulturu.

Strancu koji je podnio zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo, a u trenutku podnošenja zahtjeva nema otpust iz stranog državljanstva ili nema dokaz da će otpust dobiti ako bude primljen u hrvatsko državljanstvo, može se izdati zajamčenje primitka u hrvatsko državljanstvo, ako udovoljava ostalim prethodno navedenim zakonskim pretpostavkama. Zajamčenje se izdaje s rokom važenja od dvije godine.

3. Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je rođena u Republici Hrvatskoj?

Osoba koja je rođena u Republici Hrvatskoj može steći prirođenjem hrvatsko državljanstvo ako do podnošenja zahtjeva za stjecanje hrvatskog državljanstva ima prijavljen boravak najmanje pet godina neprekidno na teritoriju Republici Hrvatskoj i ako se iz njenog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj te da prihvaća hrvatsku kulturu.

4. Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja je u braku s hrvatskim državljaninom?

Stranac koji je u braku s hrvatskim državljaninom može steći hrvatsko državljanstvo ako mu je na području Republike Hrvatske odobren stalni boravak te ako se iz njegovog ponašanja može zaključiti da poštuje pravni poredak i običaje u Republici Hrvatskoj i prihvaća hrvatsku kulturu.

Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od 5 godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci. Od dana podnošenja zahtjeva za stalni boravak, pa do dana odlučivanja o zahtjevu stranac mora imati odobren privremeni boravak.

5. Na koji način hrvatsko državljanstvo može steći osoba koja nema reguliran boravak u Republici Hrvatskoj?

Bez uvjeta reguliranog boravka na teritoriju Republike Hrvatske hrvatsko državljanstvo mogu steći sljedeće kategorije osoba:

  • iseljenik i njegovi potomci te njegov bračni drug (članak 11. Zakona);
  • osoba čiji je primitak od interesa za Republiku Hrvatsku te njegov bračni drug (članak 12. Zakona),
  • maloljetno dijete čija su oba roditelja stekla hrvatsko državljanstvo prirođenjem (članak 13. stavak 1. točka 1. Zakona), maloljetno dijete čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo prirođenjem, a drugi je bez državljanstva ili nepoznatog državljanstva, a dijete živi u inozemstvu (članak 13. stavak 1. točka 3. Zakona),
  • osoba kojoj je hrvatsko državljanstvo prestalo otpustom (članak 15. Zakona),
  • pripadnik hrvatskog naroda (članak 16. Zakona)

Sve punoljetne osobe koje stječu hrvatsko državljanstvo prirođenjem, moraju uz ostale uvjete udovoljavati i pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu.     

6. Na koji način može steći hrvatsko državljanstvo dijete čiji su jedan ili oba roditelja hrvatski državljani u trenutku njegovog rođenja?     

Podrijetlom stječe hrvatsko državljanstvo dijete koje je rođeno u inozemstvu i čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin, ako do navršene 18. godine života bude prijavljeno radi upisa kao hrvatski državljanin kod nadležnog tijela Republike Hrvatske u inozemstvu ili u Republici Hrvatskoj ili se nastani u Republici Hrvatskoj.

7. Gdje se predaje zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva?

Zahtjev za utvrđivanje hrvatskog državljanstva predaje se u policijskoj upravi/policijskoj postaji ili u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu, što ovisi o tomu gdje osoba ima prijavljeno prebivalište.
 

8. Koliko traje postupak stjecanja/otpusta iz hrvatskog državljanstva?

Postupak stjecanja, odnosno otpusta iz hrvatskog državljanstva traje ovisno o složenosti svakog pojedinog zahtjeva. Prilikom utvrđivanja činjeničnog stanja ovo Ministarstvo pribavlja određene podatke od drugih nadležnih tijela (ministarstava, sudova), a i sama stranka dužna je sudjelovati u postupku davanjem svojih izjava te dostavljanjem traženih isprava, ovisno o pravnom osnovu na kojem temelji zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva. Tek nakon što Ministarstvo unutarnjih poslova utvrdi sve pravno relevantne činjenice, bit će doneseno odgovarajuće rješenje.

9. Kako se može saznati u kojoj je fazi predani zahtjev za državljanstvo?
 
Obavijesti možete dobiti na broj telefona 01/3788 589 radnim danima (od ponedjeljka do petka) od 10 do 12 sati.

10. Na koji se način dokazuje pripadnost hrvatskom narodu?

 

Sukladno članku 159. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91 i 103/96), kao dokazna sredstva u upravnom postupku, dakle i u postupku stjecanja hrvatskog državljanstva, koriste se isprave, mikrofilmske kopije tih isprava ili reprodukcije tih kopija, izjava stranke, vještačenje.

Potrebno je dokazati da je stranka kontinuirano tijekom života iskazivala svoju pripadnost hrvatskom narodu.

11. Može li se uz hrvatsko imati i neko drugo državljanstvo?
 
Pojavu dvojnog državljanstva nalazimo u svim slučajevima stjecanja državljanstva privilegiranom naturalizacijom. Ni u jednom slučaju stjecanja hrvatskog državljanstva na privilegiran način ne traži se otpust iz stranog državljanstva, što znači da takav stranac stjecanjem hrvatskog državljanstva zadržava i strano (privilegiran način stjecanja hrvatskog državljanstva propisan je člancima 9., 10., 11., 12., 13., 15. i 16. Zakona o hrvatskom državljanstvu – NN br. 53/91, 28/92 i 113/93).
 
12. Gdje se podiže domovnica nakon primitka u hrvatsko državljanstvo?
 
Trebate se obratiti Gradskom uredu za opću upravu (Odsjek za poslove središnjih evidencija hrvatskih državljana), 10 000 Zagreb, Petrova 116 i Područnom uredu Centar, Ilica 25, 10 000 Zagreb, za osobe koje nisu rođene u Republici Hrvatskoj i nemaju prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske (informacije se mogu dobiti na brojeve telefona 01/6101 544 ili 6101 564).
Ako je stranka rođena na teritoriju Republike Hrvatske, domovnica se podiže u matičnom uredu prema mjestu rođenja.