Različito

Kako se građanin može žaliti na rad službenika?   

U slučajevima kada građanin smatra da su postupanjem, odnosno nepostupanjem policijskog službenika, povrijeđena njegova prava ili prava drugog ili da je došlo do povrede zakona, od 0 do 24 sata može podnijeti pritužbu ili predstavku na telefon 192 (Operativno komunikacijski centar (OKC) policijske uprave na čijem se području događaj dogodio) ili na besplatni telefon za pritužbe MUP-a RH 0800 - 0092.

Građanin koji je nezadovoljan postupkom policijskog službenika može podnijeti i pisanu predstavku ili pritužbu nadležnoj policijskoj upravi ili Ministarstvu unutarnjih poslova, koji će sukladno članku 5. Zakona o policiji ispitati navode predstavke ili pritužbe i u roku od 30 dana dostaviti odgovor podnositelju. 

Pisane predstavke ili pritužbe moguće je dostaviti na sljedeće načine:

  • putem e-mail adrese: unutarnja@mup.hr
  • poštom: Ministarstvo unutarnjih poslova, Služba za unutarnju kontrolu, Ulica grada Vukovara 33, 10.000 Zagreb
  • telefaksom: 01/6122 603
  • telefonom: 01/6122 982
  • predati osobno u pisarnici Ministarstva unutarnjih poslova (Ulica grada Vukovara 33, Zagreb) ili Ravnateljstva policije (Ilica 335, Zagreb)
  • doći osobno u Ministarstvo unutarnjih poslova ili Ravnateljstvo policije gdje će podnijeti pritužbu ili predstavku i to radnim danom od 8 do 16 sati.

Uputa građanima za podnošenje predstavki i pritužbi

Građani se mogu pritužiti i na neetičko ponašanje državnih službenika povjereniku za etiku MUP-a (trenutno je povjerenik za etiku Zoran Radić) na e-mail adresu zradic@mup.hr ili broj telefona 01/6122 982 radnim danom od 8 do 16 sati. 

Ako je građanin nezadovoljan odgovorom i provedenim postupkom provjera po pritužbi ustrojstvene jedinice MUP-a, može se pritužiti Povjerenstvu za rad po pritužbama MUP-a i to putem Službe za unutarnju kontrolu MUP-a (Ulica grada Vukovara 33, 10.000 Zagreb).

Također, ukoliko građanin smatra da mu je nezakonitim ili nepravilnim radom MUP-a, njegovih ustrojstvenih jedinica ili zaposlenika povrijeđeno neko pravo ili sloboda ili narušena vladavina prava možete se pritužbom obratiti pučkom pravobranitelju. Više na  www.ombudsman.hr.  

 
Kako prijaviti kazneno djelo?
 
Prijava se upućuje policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, koja je nadležna za područje na kojem osoba koja prijavljuje ima boravište/prebivalište. Osoba može ostati i anonimna, što ovisi o načinu prijave, odnosno ukoliko se nadležnoj policijskoj upravi/postaji osoba obraća pismeno, sama odlučuje hoće li navesti svoje podatke ili ne, a ukoliko osobno dođe u upravu/postaju, tada navodi i svoje podatke.
Postupak je objašnjen u Zakonu o kaznenom postupku, no ukratko: prvo policija provodi kriminalističku obradu i ukoliko utvrdi postojanje relevantnih elemenata šalje izvješće nadležnom Državnom odvjetništvu, koje tada, temeljem prijave, pokreće istragu. Zatim istražni sud provodi mjere i radnje iz svoje nadležnosti i, ili slijedi početak glavne rasprave i eventualna presuda, ili se postupak obustavlja, jer se utvrdi da nema elemenata kaznenog djela. 
 
Može li policija pozivati građane na obavijesne razgovore prilikom provjere nekog mogućeg kaznenog djela?
 
Člankom 177. Zakona o kaznenom postupku regulirano je koje izvide poduzimaju redarstvene vlasti kada je počinjeno kazneno djelo. Iz odredbi navedenog zakonskog članka vidljivo je kako su redarstvene vlasti dužne poduzimati sve potrebne mjere i radnje ako postoje osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti, dakle i pozivati građane na obavijesni razgovor.
Odredbama članka 29.-31. Zakona o policiji, kao i odredbama članka 11.-13. Pravilnika o načinu policijskog postupanja reguliran je način i razlozi pozivanja građana od strane policijskih službenika. Važećim propisima je određeno da se, između ostalog, na pozivu mora navesti razlog pozivanja.
  
Kakva su moja prava ukoliko me zaustavi policija u civilu i kakve su im ovlasti u tom slučaju?
 
Zadaća je policijskog službenika da građanima pruža zaštitu njihovih temeljnih prava i sloboda.
Policijski službenik, kao zaposlenik Ministarstva unutarnjih poslova, ima posebna ovlaštenja za provođenje policijskih poslova. Svoj status on dokazuje službenom iskaznicom i značkom koje izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova. Jedan dio policijskih službenika svoj posao ne obavljaju u službenoj odori, već u civilnom odijelu. Za to postoje posebni operativni razlozi, jer nošenje vidljivih oznaka policije ponekada može ugroziti cilj zbog kojega je određena službena radnja poduzeta.
Policijske ovlasti su propisane Zakonom o policiji i predstavljaju radnje koje policijski službenik poduzima radi obavljanja policijskih poslova. Pojedine radnje policijski službenik poduzima sam kad mu to Zakon dopušta, dok druge radnje provodi na način da od građanina zahtijeva da nešto poduzme ili ne poduzme. Poduzimanje određen radnje (ovlasti) ne ovisi o volji policijskog službenika, već od konkretnih okolnosti koje, ako se dogode, određuju vrstu ovlasti koju policijski službenik mora primijeniti kao i vrijeme kad je mora primijeniti.
Ukoliko je policijski službenik pristupio građaninu s namjerom poduzimanja određene službene radnje (provjere identitete ili neke druge radnje) on se mora građaninu predstaviti i legitimirati službenom značkom i iskaznicom. Iznimno, ako bi ovakvo predstavljanje policijskog službenika moglo ugroziti postizanje cilja službene radnje, policijski službenik će na svoje svojstvo upozoriti riječju "POLICIJA!". Kasnije, nakon prestanka tih razloga, policijski službenik će se predstaviti na opisani način.
 
U kojem roku od dana utvrđivanja prekršaja ovlaštena službena osoba može napisati prekršajnu prijavu i podnijeti izvješće o počinjenom prekršaju? 

Prekršajni postupak se prema Prekršajnom zakonu može pokrenuti u pravilu u roku od dvije godine od dana počinjenja prekršaja, ali se taj rok drugim zakonom može i povećati, međutim, u svakom slučaju ne može trajati duže od tri godine.
U navedenom roku policija, ukoliko je ovlašten tužitelj može, ovisno o načinu utvrđivanja i zapriječenoj kazni odnosno drugoj sankciji pokrenuti prekršajni postupak izdavanjem prekršajnog naloga okrivljeniku ili podnošenjem optužnog prijedloga nadležnom sudu. 

Koja je procedura policije u slučaju obiteljskog nasilja?
 
Sukladno zakonskim određenjima i pravilima struke, ovlaštena za postupanje u događajima obiteljskog nasilja, a koje provodi na slijedećim načinom:
  • postupanje policije započinje zaprimanjem dojave ili zahtjeva za pružanjem intervencije od bilo koga i na bilo koji način, za osobu koja je izložena nekom obliku obiteljskog nasilja
  • upućivanje policijskih službenika na mjesto događaja, provjera dojave ili zahtjeva za pružanje intervencije, te poduzimanje mjera i radnji u svrhu pružanja pomoći žrtvi u svrhu: zdravstvenog zbrinjavanja i sprječavanja nastavljanja nasilja
  • prikupljanje podataka i obavijesti potrebnih za razjašnjavanje i dokazivanje događaja
  • privođenje počinitelja (ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti) u policijski prostor radi zadržavanja ili uz Optužni prijedlog zbog prekršaja nasilničkog ponašanja opisanog u članku 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, prekršajnom sucu;
  • u Optužnom prijedlogu koji se podnosi sucu nadležnog prekršajnog suda, ovisno o okolnostima, podnositelj zahtjeva (policija) može samoinicijativno ili na zahtjev osobe izložene nasilju tražiti da se protiv počinitelja izreče i odgovarajuća zaštitna mjera.
Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, u članku 7., propisano je da sud može izreći zaštitnu mjeru zabrane približavanja žrtvi, koja se sukladno članku 10. može izreći osobi koja je počinila nasilje u obitelji, te ako postoji opasnost da bi to mogla ponovno počiniti. U rješenju kojim sud izriče mjeru zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji, sud će odrediti mjesta ili područja te udaljenost ispod koje se počinitelj ne smije približiti žrtvi nasilja u obitelji.
Sukladno Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji policiji je stavljena u nadležnost provedba zaštitne mjere zabrane približavanja žrtvi nasilja u obitelji.
 
Što policija čini povodom dojave o kršenju javnog reda i mira, konkretno zbog stalne buke nekog aparata (klima – uređaj) u susjedstvu?
 
Narušavanje javnog reda i mira inkriminirano je Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90., 29/94.). Ovakve prekršaje je moguće, između ostalog, činiti i glasnim reproduciranjem glazbe, vikom, svađom, lupanjem i na drugi način. Ukazujemo da članak 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira prekršajna djela protiv javnog reda i mira definira kao ona djela „kojima se na nedozvoljen način remeti mir, rad ili normalan život građana, stvara nemir, neraspoloženje, uznemirenost itd. Jedan od osnovnih elemenata ovog prekršaja jest pojam javnog mjesta kao svojstvo mjesta događaja. Određenje pojma javnog mjesta čini se ovisnim u većim ili manjim mogućnostima pristupa javnosti, a slijedom takvog pristupa javna mjesta se dijele na realna i fiktivna. Realna su ona koja su po svojoj funkciji namijenjena javnosti, a fiktivna ona koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali se pod određenim okolnostima radnje i posljedice prekršaja počinjenih na tim mjestima reflektiraju na javnost. Tako se kao fiktivno javno mjesto može pojaviti i dom ili neki drugi privatni prostor. Nadalje, općine i gradovi u Republici Hrvatskoj imaju ovlast donositi vlastite odluke koje sankcioniraju slična ponašanja, pa tako i viku, galamu, lupanje, glasno reproduciranje glazbe i drugo remećenje kućnog reda u stambenim zgradama. Takav propis, ukoliko je donijet, mora biti objavljen u službenom glasilu nadležne jedinice lokalne samouprave. Jedan od bitnih elemenata vezan uz remećenje kućnog reda u stambenim zgradama jest činjenica da je takvom radnjom narušen mir i spokoj nekog drugog stanara. Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti vikom, lupanjem, svađom, izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja (remećenja) javnog reda i mira, odnosno remećenja kućnog reda, ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela (kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja itd.), te ih je potrebno utvrđivati i sagledavati posebno za svaki od slučajeva. U slučaju kada se na temelju utvrđenog činjeničnog stanja utvrdi osnovana sumnja da je počinjen prekršaj iz propisa za koji je policija nadležna, policijska uprava ili postaja po službenoj dužnosti pokrenut će prekršajni progon. Međutim, ukoliko spomenuti uvjeti nisu zadovoljeni, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je, sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07.), za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog. Za pripomenuti je i da sukladno odredbi članka 86. stavka 1. podstavka 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN brojevi 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09. i 90/10.) suvlasnici zgrade mogu donijeti vlastite odredbe o kućnom redu kojima također mogu propisati i pravila glede buke i galame, ali za provedbu tog propisa policija nije nadležna. No postoje i dvojbene situacije u kojima se određenim ponašanjem ili radom određenih uređaja stvara stanoviti intenzitet buke za kojeg se prema uobičajenom poimanju ne može utvrditi da je riječ o narušavanju javnog ili kućnog reda i mira te će u tim situacijama policijski službenici osobu koja je zatražila intervenciju uputiti da se za mjerenje intenziteta buke obrati nadležnoj Sanitarnoj inspekciji koja je ujedno i nadležna podnijeti optužni prijedlog za prekršaje iz oblasti Zakona o zaštiti od buke (NN 30/09.). S tim u vezi, predlažemo da, ako smatrate da jačina buke ima obilježja narušavanja javnog reda i mira, zatražite intervenciju policije, a ukoliko smatrate da se radi o prekoračenju dozvoljene buke prema Zakonu o zaštiti od buke, da pomoć zatražite izravno od nadležne Sanitarne inspekcije, odnosno predstavnika suvlasnika zgrade.
  
Kome se obratiti u slučaju kada ugostiteljski objekt svojim radom stalno narušava javni red i mir?
 
Način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost uređeni su Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 138/06, 43/09, 88/10 i 50/12). Nadalje, člankom 8. tog Zakona propisano je radno vrijeme ugostiteljskih objekata s obzirom na skupinu, kao i ovlasti jedinica lokalne samouprave za donošenje pravnih akata o drugačijem radnom vremenu za pojedine ugostiteljske objekte, odnosno pojedine skupine ugostiteljskih objekata, dok članak 9. stavak. 1. točka 7. Zakona propisuje obvezu ugostitelja za pridržavanjem propisanog radnog vremena. Za nepridržavanje propisanog radnog vremena predviđene su novčane kazne, što je određeno člankom 45. Zakona, a za inspekcijski nadzor poštivanja te odredbe, izricanje kazni na mjestu događaja izvršenja prekršaja, kao i za pokretanje prekršajnog postupka, nadležan je Državni inspektorat, odnosno njegova nadležna područna jedinica. Hoće li se intenzitet buke koja se može stvoriti izvođenjem glazbe i drugim načinima kvalificirati kao neki od oblika prekršaja nedozvoljenog narušavanja (remećenja) javnog reda i mira ovisi o više okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja djela (kao što su vremenske prilike i doba dana, način i intenzitet izvršenja prekršaja, posebna obilježja mjesta događaja itd.), te ih je potrebno utvrđivati i sagledavati zasebno za svaki od slučajeva.   U slučaju da u ugostiteljskim objektima dođe do narušavanja javnog reda i mira, što je zakonski sankcionirano Zakonom o prekršajima protiv javnog reda  i mira (NN 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), građani o tome mogu obavijestiti policiju na telefonski broj 192 nakon čega će policijski službenici izaći na mjesto događaja te u slučaju utvrđivanja ovakvog prekršaja protiv počinitelja donijeti prekršajni nalog, odnosno nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog.  Koliko zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta policija nije u mogućnosti inicirati prekršajni progon, oštećenik kao privatni tužitelj ovlašten je, sukladno članku 113. stavku 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07.), za taj prekršaj nadležnom prekršajnom sudu podnijeti optužni prijedlog. Ukoliko se ugostiteljska djelatnost obavlja na terasama, za napomenuti je da su za odobravanje i kontrolu postavljanja terasa, ako se radi o javnim površinama, također nadležne jedinice lokalne samouprave. Što se tiče reprodukcije glazbenih i drugih audio sadržaja u ugostiteljskom objektu, ukoliko se radi o prijenosu neke javne priredbe ili manifestacije izvan prostora na kojem se održavaju, potrebno je odobrenje sukladno članku 5. stavku 3. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Takvo odobrenje, sukladno članku 38. istog Zakona, izdaje ustrojstvena jedinica za upravne poslove nadležne policijske uprave. U ostalim, najčešćim, slučajevima (reprodukcija glazbe ili njeno izvođenje uživo) prethodno odobrenje može svojom odlukom propisati nadležna jedinica lokalne samouprave. U tom slučaju, ukoliko je tako istom odlukom propisano, odobrenje također izdaje nadležna policijska uprava. Glede zaštite od buke, ona je regulirana Zakonom o zaštiti od buke (NN 30/09.), a za nadzor njegove primjene nadležna je Sanitarna inspekcija. Naglašavamo kako policijski službenici svakodnevno, kroz redovnu ophodnu djelatnost, u skladu sa opsegom poslova i danim zadaćama, obilaze ugostiteljske objekte u svrhu sprečavanja narušavanja javnog reda i mira. Osim toga, policija u suradnji s nadležnim inspekcijskim službama na razini županija organizira i provodi zajedničke i koordinirane  akcije  u  cilju  suzbijanja  svih oblika  prekršaja, tijekom  kojih  svaki  od  navedenih  subjekata   poduzima  mjere  iz svoje nadležnosti. 
 
Gdje i kako se prijavljuje javno okupljanje?
 
Zakon o javnom okupljanju (NN128/99, 90/05, 150/05 i 78/12) temeljni je propis koji u zakonodavnom smislu uređuje pojam javnog okupljanja te prava, obaveze i odgovornosti organizatora i sudionika javnog okupljanja. Naime, člankom 7. propisana je obaveza organizatora po kojoj je dužan prijaviti održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda kada je to zakonom predviđeno. Prijava se podnosi policijskoj upravi na čijem se području mirno okupljanje i javni prosvjed namjerava održati, a podnosi se pet dana prije početka održavanja. Iznimno, iz osobito opravdanih razloga, prijava se može podnijeti najkasnije 48 sati prije početka održavanja. Isto tako, člancima 25. i 26. propisana je obveza organizatora javne priredbe da u skladu s odredbama zakona, prijavljuje javnu priredbu. Prijava se podnosi najkasnije sedam dana prije početka održavanja, policijskoj upravi na čijem se području namjerava održati javna priredba. Nadalje, propisane su obaveze organizatora za održavanje reda i mira na okupljanju, pa je člankom 16. propisano da je organizator dužan osigurati red i mir na javnom okupljanju te osigurati dovoljan broj redara, a člankom 17. da je osobito dužan poduzeti sve potrebne mjere da sudionici ne budu naoružani i ne čine štetu. Također, organizator određuje voditelja koji nadzire mirno okupljanje i javni prosvjed i usmjerava rad redara, a u slučaju da nastupi opasnost od nasilja dužan je prekinuti mirno okupljanje i javni prosvjed. U odnosu na sudionike okupljanja, u članku 18. propisana je zabrana nošenja oružja ili predmeta pogodnih za nanošenje ozljeda, te alkoholnih pića, a zabranjeno je nositi odoru, dijelove odore, odjeću, oznake ili druga obilježja kojima se poziva ili potiče na rat, uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti. Nadalje, iz odredbi zakona proizlazi da se određena okupljanja ne prijavljuju, odnosno da ne postoji obaveza formalne prijave. Zaključno, iz sadržaja prijave javnog okupljanja proizlaze obaveze koje organizator u suradnji s policijom treba riješiti prije početka okupljanja, a odnose se na mjesto i vrijeme održavanja, određivanje voditelja okupljanja te redare koji će održavati red i mir. Uz prijavu javne priredbe, koja se održava na javnim prometnim površinama, potrebno je pribaviti i odobrenje sukladno propisima iz područja prometa, odnosno sigurnosti prometa na cestama.
 
Smije li kontrolor u tramvaju tražiti od osobe bez vozne karte osobnu iskaznicu?
 
Člankom 31. stavkom 1. Odluke o javnom linijskom gradskom prijevozu putnika (Službeni glasnik11/95) propisano je da putnik za vrijeme vožnje mora imati ispravnu voznu kartu, koju je na zahtjev ovlaštene osobe prijevoznika (kontrolora) dužan predočiti radi kontrole.
Ako putnik na zahtjev kontrolora ne predoči voznu kartu radi kontrole, čini prekršaja za koji se prema članku 57. stavku 1. točke 1. navedene Odluke može izreći novčana kazna od 150,00 do 500,00 kuna za fizičke osobe.
Nadalje, temeljem članka 54. Odluke, prijevoznik je tarifom odredio da će putniku koji je zatečen u vozilu ZET-a bez putne karte ili posjeduje neispravnu putnu kartu, na mjestu događaja ili u roku od osam dana naplatiti dodatnu kartu u iznosu od 150,00 kuna, a nakon osam dana ili po opomeni 200,00 kuna.
S tim u vezi, postoji opravdan razlog da kontrolor od osobe koja ne posjeduje voznu kartu zatraži osobne podatke, kako bi se prema njoj poduzele propisane mjere.
Jednako tako, ukoliko nije u mogućnosti utvrditi osobne podatke putnika bez vozne karte, kontrolor ima opravdani razlog, propisan člankom 30. stavkom 1. točkom 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09) zatražiti od policijskog službenika da provjeri identitet osobe koja ne posjeduje voznu kartu.
 
Smije li kontrolor u vlaku od osobe koja nema voznu kartu tražiti osobnu iskaznicu?
 
Člankom 70. stavkom 2. Zakona o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br. 40/07; 61/11) propisano je da su se na mjestima predviđenim za pristup i kretanje na željezničkom području i u vlakovima sve osobe dužne pridržavati unutarnjeg reda u željezničkom prometu.
Nadalje, člankom 71. stavkom 2. navedenog zakona, propisano je da djelatnici za provedbu unutarnjeg reda imaju pravo od osoba koja se ne pridržavaju unutarnjeg reda zatražiti na uvid osobnu iskaznicu.
Tako npr. u slučaju kada je putnik u vlaku zatečen bez vozne karte, a odbija platiti (kupiti) kartu, ovlaštena osoba prijevoznika (kondukter) može od putnika zatražiti osobne podatke, kako bi se naplata izvršila sudskim putem. 
Ako nije u mogućnosti utvrditi osobne podatke putnika bez vozne karte, ovlaštena osoba prijevoznika (kondukter) ima opravdan razlog propisan člankom 30. stavkom 1. točkom 11. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima (NN 76/09) zatražiti od policijskog službenika da provjeri identitet putnika koji ne posjeduje voznu kartu.
 
Smiju li maloljetnici nakon ponoći biti sami vani ?
 
U članku 95. Obiteljskog zakona (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 i 61/11) propisano je da radi dobrobiti djeteta, a u skladu s njegovom dobi i zrelosti, roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati ga u njegovu druženju s drugim osobama. S tim u vezi, roditelji imaju pravo i dužnost djetetu mlađem od 16 godina života zabraniti noćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imaju povjerenje. Noćnim se izlaskom smatra vrijeme od 23 do 5 sati.

 
Mogu li maloljetnici sami putovati u inozemstvo?
 
Člankom 6. Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana propisano je da građanin mlađi od 14 godina može putovati u inozemstvo samo u pratnji roditelja ili drugog zakonskog zastupnika, ili uz njihovu suglasnost u pratnji druge osobe.
Navedena suglasnost mora biti ovjerena kod javnog bilježnika, diplomatske misije ili konzularnog ureda.
Ne postoji poseban obrazac na kojem bi se takva suglasnost davala, pa suglasnost može sastaviti i sama stranka i ovjeriti je kod javnog bilježnika.
 

Kako je reguliran prijevoz kućnih ljubimaca preko državne granice?

Kućni ljubimci (psi, mačke i životinje iz porodice kuna) u pratnji posjednika koji putuju kroz Republiku Hrvatsku ili koji tu privremeno borave moraju, prije ulaska u zemlju, biti označeni mikročipom ili jasno čitljivim tetoviranim brojem koji mora biti upisan u međunarodnu svjedodžbu (certifikat) izdan u skladu s važećim zakonodavstvom Republike Hrvatske. Kod prve vakcinacije protiv bjesnoće koja se provodi u starosti od 3 mjeseca, moraju biti cijepljeni najmanje 6  mjeseci i ne više od godine dana prije putovanja, a kod naknadnih (booster) vakcinacija ne više od godinu dana prije putovanja. 
Na području Republike Hrvatske zabranjen je uvoz i privremeni boravak moguće opasnih pasa pasmine terijera tipa bull, koji nisu upisani u registar Međunarodnoga kinološkog saveza (FCI) (pit bull terijera) i njihovih križanaca.

Za sve dodatne informacije u vezi navedenog upućujemo vas na Carinsku upravu Republike Hrvatske, tel: +385 1 6102 333; www.carina.hr.


Kako se zaposliti u MUP-u?

 
Popunjavanje radnih mjesta u Ministarstvu unutarnjih poslova obavlja se sukladno odredbama članka 45. Zakona o državnim službenicima (NN 92/05).
S tim u vezi napominjemo da je navedenim člankom propisan način prijama u državnu službu, koji se obavlja putem natječaja, te uvjeti kojima moraju udovoljavati osobe koje se primaju u državnu službu.
Stoga, ukoliko ste zainteresirani za prijam u službu, a Ministarstvo unutarnjih poslova objavi natječaj za prijam u državnu službu, možete podnijeti zahtjev i na taj način sudjelovati u postupku odabira kandidata.
 

Može li se osoba obratiti MUP-u radi obavljanja vještačenja?
 
Centar za kriminalistička vještačenja "Ivan Vučetić" Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske ne provodi vještačenja u privatne svrhe, odnosno po zahtjevu stranaka, već samo na zahtjev suda ili policije.
Ukoliko želite izvršiti grafološko vještačenje kao privatna stranka, kontaktirajte registar stalnih sudskih vještaka koji postoji pri Županijskom sudu u Zagrebu.
 

Tko može i kako postati privatni detektiv?
 
Detaljne podatke možete pročitati pod Izrada dokumenata - Privatna zaštita - Detektivski poslovi.
 
 
Gdje se podiže potvrda o nekažnjavanju?
 
Ministarstvo unutarnjih poslova nije nadležno za izdavanje potvrda o nekažnjavanju, već je to u nadležnosti Ministarstva pravosuđa