Suzbijanje zloporabe opojnih droga

 

 

Problem zlouporabe opojnih droga je, kao transnacionalan, transkulturalan, odnosno globalan fenomen, sve drugo samo ne nepoznat.

Govoreći o njemu gotovo uvijek se postavlja pitanje kako ga riješiti i je li to uopće moguće. Sve se češće mogu čuti mišljenja o njegovoj nerješivosti, te zadovoljstvo ukoliko se zadrži u granicama tzv. "društvene prihvatljivosti".

 

U mnogim zemljama problem droge zauzima vrlo visoko, ako ne i prvo, mjesto na ljestvici prioriteta vezenih uz nacionalnu sigurnost, te zdravlje same nacije. Zlouporaba opojnih droga, te bolest ovisnosti o drogama kao njena posljedica pogađaju sve društvene slojeve, društvene zajednice i sve zemlje.

Zlouporabu opojnih droga prate i zarazne bolesti poput HIV-a, hepatitisa i spolno prenosivih bolesti. Sam način života ovisnika najčešće dovodi do općeg slabljenja organizma, te je smrtnost među ovisnicima o psihoaktivnim drogama veća no u općoj populaciji iste dobi.

Uzroci i razlozi pojavnosti ovisnosti su različiti, a najčešće se spominju razni problemi u društvu poput siromaštva, nezaposlenosti, prostitucije, delinkvencije, kriminaliteta, beskućništva i dr. Treba napomenuti kako je problem ovisnosti zastupljen i u bogatijim društvima.

Poteškoće vezane uz zlouporabu droga treba razumijevati prvenstveno sa stajališta širokih socijalnih pitanja, gdje opet u prvi plan izbijaju siromaštvo, zapostavljenost, nezaposlenost, beskućništvo i posljedična socijalna isključenost. Stoga prioriteti koje će država davati politici vezanoj uz droge ovise o stanju raširenosti zlouporabe droga u društvu, gospodarskim prilikama i razini društvene svijesti o svim dimenzijama tog problema.

Također, nacionalna politika vezana uz droge ovisi i o političkoj i gospodarskoj stabilnosti, dostupnosti različitih stručnih i znanstvenih dostignuća s tog područja, te pravnom sustavu i zemljopisnom položaju određene zemlje.

 

Provedba nacionalne politike suzbijanja zlouporabe opojnih droga zahtjeva koordinaciju svih tijela uključenih u borbu protiv ovisnosti, kao i svih razina državne vlasti. Važnu ulogu u toj borbi igraju lokalne uprave, nevladine organizacije, vjerske zajednice i građanske inicijative.

Na području smanjenja ponude, odnosno dostupnosti opojnih droga također se provodi niz aktivnosti raznih društvenih subjekata, uključujući i policiju. Suzbijanje ponude opojnih droga je važan dio napora koje društvo poduzima pokušavajući riješiti problem zlouporabe opojnih droga. Taj problem izravno ili neizravno utječe na život građana, poglavito na osjećaj njihove sigurnosti, zaštićenosti od raznih oblika kriminaliteta (imovinskog, nasilničkog), javni red i mir te sigurnost u cestovnom prometu.

S obzirom na značajnije poveznice između kriminalnih organizacija zemalja proizvođača i potrošača, te tzv. tranzitnih zemalja, kriminalitet vezan uz zlouporabu opojnih droga sve se manje može promatrati u nacionalnim okvirima pojedine zemlje. Drugim riječima, protiv kriminaliteta vezanog uz zlouporabu opojnih droga ne može se boriti izolirano bez uzimanja u obzir i niza drugih kriminalnih aktivnosti, poput krijumčarenja oružja, ljudi, nuklearnih materijala, dijelova ljudskog tijela, te terorizma i pranja novca. Trgovanje opojnim drogama je zasigurno jedan od najproduktivnijih oblika organiziranog kriminala kako u svijetu tako i na području Europe, te Republike Hrvatske. Po ostvarenim prihodima doslovno se radi o globalnoj industriji, koja može konkurirati najznačajnijim privrednim granama.

Organizirane kriminalne grupe u krijumčarenju opojnih droga, osim tradicionalne unutarnje podjele zaduženja, karakterizira i izuzetna fleksibilnost, prilagodljivost, međusobna suradnja, velika financijska moć i eventualna umreženost sa dijelovima državnih aparata pojedinih zemalja. Stoga je, da bi se uspješno provodile mjere smanjenja ponude, potrebna suradnja različitih subjekata društva, a prvenstveno državnih tijela. Na primjeru Hrvatske, u tu borbu se uključuju Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija, Carinska uprava, Ministarstvo pravosuđa i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, budući je nadležno za nadzor nad kemijskom industrijom i prometom određenih kemikalija/prekursora.

 

 

Opojna droga jest svaka tvar prirodnog ili umjetnog podrijetla, uključivši psihotropne tvari, uvrštene u popis opojnih droga i psihotropnih tvari.

 

Popis opojnih droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu opojnih droga objavljen je u Narodnim novinama, brojevi: 27/02, 163/04 i 48/05. Donosi ga ministar zdravstva.

 

Podjela opojnih droga:

• produkti cannabisa
• opijati
• psihostimulansi
• psihodepresori
• halucinogeni
• inhalanti

 

 

Ovisnost je stanje neodoljive potrebe (psihičke ili fizičke) za uporabom opojne droge.

Ovisnik o opojnoj drogi jest osoba koja se uporabom opojne droge dovela u stanje ovisnosti.

Povremeni uzimatelj opojne droge jest osoba koja jednokratno, prigodno ili povremeno uzima opojne doge, a kod koje se još nije razvilo stanje ovisnosti.

 

Hrvatski sabor je 2005. godine usvojio Nacionalnu strategiju suzbijanja zlouporabe opojnih droga u Republici Hrvatskoj za 2006.-2012. Ključan okvir za njenu izradu predstavljala je EU strategija za droge (2005.-2012.). 

Nacionalna strategija je temeljni dokument za provođenje različitih aktivnosti, vezanih uz suzbijanje zlouporabe opojnih droga, od prevencije ovisnosti do liječenja i skrbi o ovisnicima i povremenim uzimateljima opojnih droga. Poslužila je i kao osnova za donošenje zakonskih i podzakonskih propisa iz područja suzbijanja zlouporabe opojnih droga, te kao osnova za izradu godišnjih Akcijskih planova suzbijanja zlouporabe opojnih droga i provedbenih programa iz tog područja.

Najvažniji zakonski propis, temeljen na Nacionalnoj strategiji, je Zakon o suzbijanju zlouporabe opojnih droga koji je Hrvatski sabor donio 23. studenog 2001.godine.

  

Akcijskim planom suzbijanja zlouporabe opojnih droga za 2006.-2009., koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 16. veljače 2006., detaljno se razrađuju smjernice Nacionalne strategije i konkretne zadaće pojedinih izvršitelja za odabrano proračunsko razdoblje, temeljene na ocjeni prethodnog Akcijskog plana i novih potreba u stručnim pristupima. Sukladan je odredbama EU Akcijskog plana za droge 2005.-2008.

 

 

 

Ministarstvo unutarnjih poslova je odredilo strateške ciljeve za suzbijanje kriminaliteta vezanog uz zlouporabu i krijumčarenje opojnih droga. Konkretno, naglasak je stavljen na kontinuirano poduzimanje aktivnosti u svrhu što učinkovitijeg suzbijanja organiziranih oblika proizvodnje i preprodaje opojnih droga, suzbijanje zlouporabe, odnosno tzv. ulična redukcija, kako bi se spriječilo postojanje otvorenih narko scena i maksimalno otežala nabava opojnih droga na ilegalnom narko tržištu. Također, ciljevi uključuju i nadzor državne granice, zbog sprječavanja krijumčarenja opojnih droga u i preko Republike Hrvatske.

 

Ministarstvo unutarnjih poslova je tijekom 2005. godine poduzimalo i pojačan nadzor državne granice, odnosno putničkog i robnog prometa. Mjere Akcijskog plana provodile su se uz intenzivnu suradnju s Carinskom službom, kao i kroz rad područnih jedinica Koordinacije Vlade RH za usklađivanje poslova nadzora i zaštite unutarnjih morskih voda, teritorijalnog mora i zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa. Nastavljeno je s tehničkim opremanjem granične policije (uređaji za detekciju opojnih droga, testeri za droge i dr.). Policijske uprave su koristile službene pse u kontroli prelaska državne granice, i to na onim graničnim prijelazima koji imaju najizraženiju problematiku krijumčarenja opojnih droga.

 

Osim uobičajenih aktivnosti, policija je tijekom 2005. godine pratila dosadašnje, odnosno najnovije modalitete krijumčarenja opojnih droga na svjetskoj razini, a iz razloga pravovremenog uočavanja takvih ili sličnih oblika kaznenih djela u Hrvatskoj.

U svojem je radu bila usmjerena i na operativno zanimljive pojedince i skupine međunarodnih krijumčara, a osim aktivnosti poduzimanih zbog sprječavanja krijumčarenja heroina, posebna je pozornost usmjerena prema zlouporabi i krijumčarenju sintetičkih opojnih droga (ecstasy-a i amfetamina). Unazad nekoliko godina uočen je porast zlouporabe sintetičkih droga, poglavito kod mlađe populacije.

 

Što se tiče eventualne proizvodnje opojnih droga na području Republike Hrvatske, policijski službenici poduzimali su, te će i nadalje poduzimati sve zakonom propisane mjere u cilju suzbijanja uzgoja, odnosno pokušaja proizvodnje opojnih droga u RH. 

Uličnom se redukcijom nastojala smanjiti dostupnost opojnih droga, kao i broj novih ovisnika o drogama. Stoga se policija kontinuirano pojavljivala na mjestima gdje se okupljaju i sastaju prodavači, potrošači i mogući budući potrošači opojnih droga, odnosno na mjestima.

Takvim su radom prikupljani podaci o dostupnosti pojedinih opojnih droga, njenoj čistoći, načinu i mjestima distribucije, te cijeni na ilegalnom narko tržištu. Na osnovu prikupljenih podataka pratili su se trendovi na ilegalnom narko tržištu, te usmjeravale aktivnosti u suzbijanju ponude (preventivni obilasci osnovnih i srednjih škola, educiranje kontakt-policajaca o modalitetima vezanim za zlouporabu opojnih droga i sl.).

Provođene su radi povećanja sigurnosti u cestovnom prometu, odnosno smanjenja broja i posljedica prometnih nezgoda koje izazivaju vozači pod utjecajem opojnih droga. Iz istog se razloga prometna policija educirala kako bi u okviru zakonske regulative mogla efikasno provoditi provjere (pred ispitivanje) vozača na opojne droge. Pojedine policijske uprave opremljene su uređajima, te kontinuirano provode provjere vozača, temeljem čega je izrađena i evidencija o vozačima koji su upravljali vozilom, a u organizmu su imali opojne droge.

 

Tijekom 2005. godine testirano je 1494 vozača na uređaju za preliminarno testiranje, a 83 vozača je odbilo testiranje. Podnesena je 361 prijava zbog odbijanja podvrgavanja testiranju, odbijanja davanja uzoraka krvi i urina, odnosno utvrđene prisutnosti opojnih droga (analizom krvi i urina). 

Osnovni je cilj bio suzbijanje pranja novca stečenog ilegalnom trgovinom opojnim drogama. Stoga su se, uz ostale aktivnosti, sustavno pratili i otkrivali izvori protupravno stečenog novca, te korištenja novca koji je stečen ilegalnom trgovinom opojnim drogama.

Posebna je pozornost usmjerena na otkrivanje dotoka novca zarađenog na ilegalnoj trgovini opojnim drogama, budući da je novčana dobit najvažniji segment nedozvoljene trgovine opojnim drogama. Naglasak je bio na otkrivanju viših slojeva kriminalne piramide, odnosno osoba koje nisu neposredno uključene u krijumčarenje i preprodaju, već su organizatori i financijeri. Tijekom 2005. godine u deset slučaja podnesene su kaznene prijave zbog postojanja osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo iz članka 279. KZ-a "Prikrivanje protuzakonito dobivena novca" - tzv. "pranje novca", a u vezi počinjenja kaznenog djela iz članka 173. KZ-a "Zlouporaba opojnih droga".

              

Tijekom 2005. godine na području Republike Hrvatske ukupno je prijavljeno 8 186 kaznenih djela i 5 182 prekršaja vezanih uz zlouporabu opojnih droga.

Izvršene su 7 002 zapljene svih vrsta opojnih droga. U odnosu na 2004. godinu kada je bilo 6 414 zapljena, ostvareno je više zapljena različitih vrsta opojnih droga, a napravljen je i značajan pozitivni pomak u količinama zaplijenjene opojne droge marihuane.

 

UKUPNO ZAPLJENA SVIH VRSTA OPOJNIH DROGA	2002.	2003.	2004.	2005.
HEROIN (grama)	36 kg 935 gr.	85 kg 727 gr.	114 kg 431 gr.	27 kg 68 gr.
HAŠIŠ (grama)	2 kg 53 gr.	2 kg 281 gr.	5 kg 893 gr.	53 kg 35 gr.
MARIHUANA (kilograma)	595 kg 190 gr.	435 kg 037 gr.	428 kg 235 gr.	983 kg 222 gr.
KOKAIN (grama)	3 kg 296 gr.	350 kg 769 gr.	17 kg 595 gr.	8 kg 963 gr.
AMFETAMINI (grama)	28 kg 26 gr.	3 kg 814 gr.	7 kg 176 gr.	14 kg 312 gr.
HEPTANONI (tablete)	4 047	3 842	4 635	9 413
ECSTASY (tablete)	110 632	29 840	27 048	33 601
LSD (doze)	192	14	60	21

 

Službenici MUP-a su samostalno te u suradnji s drugim ministarstvima, vladinim i nevladinim organizacijama, te policijama stranih zemalja, ostvarili rezultate na tzv. "uličnoj redukciji", obuhvatili najsloženije i najorganiziranije kriminalne skupine koje se bave kriminalnim djelatnostima u vezi s krijumčarenjem i zlouporabom opojnih droga, te na taj način utjecali na stanje, kretanje i strukturu kriminaliteta na području Republike Hrvatske, odnosno doprinijeli povoljnom stanju osjećaja sigurnosti građana.

 Hrvatska je s obzirom na svoj geostrateški položaj tranzitna zemlja preko koje se opojna droga krijumčari na putu između zemalja proizvođača i zemalja potrošača. Poznat je fenomen tzv. "Balkanske rute" kao najkraćeg puta s istoka na zapad Europe, s time da se u posljednje vrijeme javlja i takozvana dvosmjernost. U krijumčarenjima balkanskom rutom uglavnom se koriste osobna ili kombi vozila, kamioni, te autobusi.

Hrvatska je i pomorska zemlja s nekoliko značajnih pomorskih luka, te se pretpostavlja da će se s vremenom pojačati pokušaji krijumčarenja opojnih droga korištenjem brodova (kontejnerski promet). To se posebno odnosi na krijumčarenje kokaina, jer su dosadašnje značajnije zapljene kokaina većinom ostvarene u pomorskim lukama, a za krijumčarenje je korišten brod. U tim slučajevima kokain je u najvećoj mjeri bio namijenjen ilegalnom narko-tržištu zapadno europskih zemalja.

Marihuana i hašiš, posebice kad se radi o većim količinama, uglavnom pristižu s područja Afrike, te se također krijumčare pomorskim putem. Manje količine opojne droge marihuane, individualno unose inozemni turisti tijekom ljetne turističke sezone, uglavnom za svoje osobne potrebe. Zbog izuzetno povoljnih makro klimatskih uvjeta, određeni dio marihuane je produkt domaćeg ilegalnog uzgoja, ali je također sve prisutniji modalitet krijumčarenja marihuane, i to u većim količinama, cestovnim prometom s područja nama susjednih zemalja. Marihuana je opojna droga, najprisutnija na ilegalnom narko tržištu, te se ujedno i najviše konzumira.

Sintetičke droge poput amfetamina i derivata amfetamina (najčešće se radi o tabletama ecstasyja) krijumčare se na razne načine s područja pojedinih zapadno europskih zemalja, ali i sve prisutnijih narko tržišta pojedinih istočnih zemalja, te nama susjednih zemalja.

 

Ističemo da do sada u Republici Hrvatskoj nije zabilježena značajnija i organiziranija proizvodnja opojnih droga, izuzmu li se manje-više pojedinačni pokušaji uzgoja opojne droge marihuane, namijenjene domaćem narko tržištu. No, to ne znači da pokušaja uspostave u budućnosti neće biti, poglavito kada se zna da je u susjednim zemljama otkriveno nekoliko ilegalnih laboratorija za proizvodnju sintetičkih opojnih droga, te su ostvarene značajnije zapljene kemikalija koje se upotrebljavaju u prerađivačkoj industriji, a zlouporabljuju se kao "prekursori" za pripremu, odnosno proizvodnju opojnih droga.

 

Za pretpostaviti je da u Republici Hrvatskoj neće doći do većih pomaka u padu potražnje za pojedinim opojnim drogama (učestalosti konzumiranja), te se očekuju daljnji pokušaji rasta ponude opojnih droga na ilegalnom narko tržištu.