Stranci
- Zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak, poslovnu dozvolu i stalni boravak (OBRAZAC 1a)
- Zahtjev za izdavanje radne dozvole strancu (OBRAZAC 9a)
- Zahtjev za vizu (OBRAZAC 1)
- Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice za stranca (OBRAZAC 4a)
- Prijava i odjava boravišta i prebivališta, odnosno prijava promjene adrese (OBRAZAC 8a)
- Ulazak maloljetnih stranaca u Republiku Hrvatsku
- Najčešća pitanja - Stranci
- Diplomatsko-konzularna predstavništva Republike Hrvatske
- Hrvatski pravni centar
Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka
Treba li vam viza?
Azil
- Pravo na azil
- Gdje se podnosi zahtjev za azil?
- Tijela mjerodavna za odlučivanje
- Prava i obveze tražitelja azila
- Azil i supsidijarna zaštita
- Prava i obveze azilanata i stranaca pod supsidijarnom zaštitom
- Privremena zaštita
- Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom
Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 90 dana u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska - članak 43 stavak 1. i 2. Zakona o strancima («Narodne novine» broj: 79/07 i 36/09).
Zahtjev za izdavanje odobrenja za PRVI PRIVREMENI BORAVAK podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske (članak 48. stavak 1. Zakona).
Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak stranac može podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ako:
- za to postoji ozbiljan humanitarni razlog
- se traži spajanje obitelji s hrvatskim državljaninom ili azilantom
- se radi o stipendistu u okviru programa odobrenog od ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja i znanosti
- ako je svrha boravka rad
- se radi o strancu koji dolazi zbog znanstvenog istraživanja
Svrhe radi kojih se može odobriti privremeni boravak su:
- spajanje obitelji
- rad
- srednjoškolsko obrazovanje i studiranje
- znanstveno istraživanje
- humanitarni razlozi
Iznimno, strancu se može odobriti privremeni boravak i u druge svrhe, najduže do 6 mjeseci u godini dana (članak 51. Zakona o strancima).
Autonomni boravak – vrsta privremenog boravka koja će se odobriti strancu kojemu je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji u neprekidnom trajanju od najmanje 4 godine, ako ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj (članak 61. stavak 1. Zakona).
Autonomni boravak može se odobriti bračnom ili izvanbračnom drugu, djetetu koje je postalo punoljetno. te roditelju i posvojitelju maloljetne djece (članak 61. stavak 2. Zakona).
Način izračuna i visina minimalnih sredstava za uzdržavanje koja su strancu potrebna kao minimum za izdavanje odobrenja za privremeni i stalni boravak u Republici Hrvatskoj propisani su Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 88/09), čije su odredbe stupile na snagu 30. srpnja 2009. godine.
Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci (članak 78. stavak 1. i 2. Zakona).
Također, stalni boravak može se odobriti i:
- strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 3 godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje 10 godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice ili
- strancu na privremenom boravku, koji se vraća u Republiku Hrvatsku sukladno Programu povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice (članak 80. Zakona o strancima).
U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:
- razdoblje privremenog boravka u svrhu rada odobreno sezonskim radnicima, dnevnim migrantima i »au pair« rada
- razdoblje privremenog boravka za pružatelje usluga u ime inozemnog poslodavca
- vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora
Strancima kojima je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se samo polovica vremena provedenog na privremenom boravku u svrhu studiranja (članak 79. stavak 3. Zakona).
Brak stranca s hrvatskim državljaninom ili sa strancem na odobrenom stalnom boravku u Republici Hrvatskoj više nije osnova za stjecanje statusa stalnog boravka.
Stalni boravak odobrit će se strancu koji:
1. ima valjanu stranu putnu ispravu,
2. ima sredstva za uzdržavanje,
3. ima zdravstveno osiguranje,
4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo te hrvatsku kulturu i društveno uređenje,
5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje,
6. ima osigurano stanovanje
Provjeru poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma mogu provoditi visoka učilišta koja na temelju dopusnice ministarstva nadležnog za visoko obrazovanje izvode studijske programe iz hrvatskog jezika, na način utvrđen njihovim općim aktom (članak 83. stavak 1. i 2. Zakona).
Osobe starije od 60 godina, ako nisu u radnom odnosu, ne moraju položiti ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske stranac dokazuje popunjavanjem upitnika u postupku odobravanja stalnog boravka.
Stranac koji je samostalnim popunjavanjem upitnika o poznavanju hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske nije dužan pristupiti ispitu iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma.
Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole (članak 114. stavak 1. Zakona). U slučajevima određenim Zakonom o strancima stranac može raditi bez radne i poslovne dozvole.
U Republici Hrvatskoj utvrđen je kvotni sustav radnih dozvola. Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o godišnjoj kvoti radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje, a može ju utvrditi i za sezonsko zapošljavanje.
Godišnjom kvotom radnih dozvola utvrđuju se djelatnosti i zanimanja u kojima se dopušta zapošljavanje te broj radnih dozvola za svaku od djelatnosti i zanimanja.
Odredbama Zakona o strancima koje se odnose na rad stranaca u Republici Hrvatskoj, strancima se jamči razina prava u odnosu na uvjete zapošljavanja i rada utvrđena radno pravnim propisima Republike Hrvatske, odnosno kolektivnim ugovorima ili arbitražnim pravorijecima. Zajamčena prava osobito se odnose na propisano najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora, najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora, najniže plaće uključujući plaće za prekovremeni rad, zdravstvene uvjete i zaštitu na radu, zaštitne mjere za zapošljavanje i rad trudnica, žena i maloljetnih radnika i zabranu diskriminacije.
U godišnju kvotu radnih dozvola ne uračunavaju se radne dozvole koje se izdaju:
- dnevnim migrantima koji su u Republici Hrvatskoj zasnovali radni odnos pod uvjetom uzajamnosti
- ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske
- strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima
- strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije
- učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina
- profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj na temelju valjano zaključenog ugovora o radu
- na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 141. Zakona o strancima (članak 119. stavak 1. Zakona)
- strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama, koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri državestrancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj
Zakonom o strancima decidirano je navedeno tko se smatra osobom koja obavlja ključne poslove u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva (članak 120. stavak 1. Zakona).
Poslovna dozvola više nije istovremeno odobrenje boravka i rada, već se isključivo odnosi na dozvolu rada u Republici Hrvatskoj, a stranac je obvezan prije početka rada, pored izdane poslovne dozvole, imati odobren privremeni boravak u svrhu rada.
Poslovna dozvola može se izdati:
- osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu aktivnost radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj,
- vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj, odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta
- strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima Republike Hrvatske
- strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca
Osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51% i obrtniku, poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti koju izdaje Hrvatska gospodarska komora putem nadležne županijske komore (članak 132. stavak 4. Zakona).
Osobama koje se bave slobodnim zanimanjima poslovna dozvola može se izdati ako imaju odgovarajuću kvalifikaciju, financijska sredstva i ako obavljanje njihove aktivnosti predstavlja interes za Republiku Hrvatsku. Poslovna dozvola može se izdati na temelju upisa u odgovarajući registar Republike Hrvatske sukladno posebnim propisima, odnosno upisom u registar propisan pravilnikom koji donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za određenu djelatnost (članak 132. stavak 6. Zakona).
Pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca poslovna dozvola može se izdati samo na temelju suglasnosti koju izdaje Hrvatska gospodarska komora putem nadležne županijske komore (članak 133. stavak 3. Zakona).
Strancima koji su državljani država članica Europske unije poslovne dozvole mogu se izdati bez suglasnosti Hrvatske gospodarske komore (članak 132. stavak 7. i 133. stavak 5. Zakona).
Uvjeti i način na koji nadležne županijske komore daju suglasnost u postupku izdavanja i produženja poslovnih dozvola strancima propisani su Pravilnikom o suglasnosti u postupku izdavanja poslovne dozvole strancima („Narodne novine“ broj: 61/09), čije su odredbe stupile na snagu 27. svibnja 2009. godine.
Zakonom o strancima propisane su kategorije stranaca koje u Republici Hrvatskoj mogu raditi bez radne, odnosno poslovne dozvole od 30 dana godišnje:
1. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,
2. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac,
3. stranci koji u Republici Hrvatskoj nastupaju na športskim priredbama i natjecanjima kao predstavnici stranih ekipa, klubova ili državnih reprezentacija.
Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 60 dana godišnje, mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:
1. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti,
2. stranci – predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima.
Bez radne, odnosno poslovne dozvole, do 90 dana godišnje, mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:
1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,
2. stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu,
3. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,
4. učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program razmjene učenika dolaze na praksu,
5. stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,
6. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,
7. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,
8. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,
9. studenti koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima.
Navedene kategorije stranaca ne mogu započeti s radom prije nego pribave potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole, policijske uprave, odnosno policijske postaje prema mjestu obavljanja poslova (članak 139. Zakona).
Bez radne, odnosno poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:
1. profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici-predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,
2. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,
3. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,
4. članovi međunarodnih misija, koji obavljaju posao znanstvenog istraživanja u Republici Hrvatskoj, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske,
5. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,
6. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog usavršavanja na tim područjima, na temelju međunarodnog ugovora,
7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,
8. studenti koji putem ovlaštene organizacije dolaze na praksu,
9. studenti koji dolaze na praksu u diplomatske misije, odnosno konzularne urede države čije državljanstvo imaju, akreditiranim u Republici Hrvatskoj,
10. mladi koji obavljaju poslove u organizacijama civilnog društva u sklopu programa međunarodne razmjene i suradnje volontera Europske unije,
11. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva, podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke, ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjedištu, odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi,
12. stranci koji sukladno posebnim propisima dolaze kao instruktori letenja odnosno kao polaznici obrazovne nastave u zrakoplovstvu,
13. stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova,
14. stranci koji rade na stranim plovilima i upisani su u popis posade.
Naprijed navedene kategorije stranaca koji namjeravaju boraviti duže od 90 dana dužni su regulirati privremeni boravak u svrhu rada, bez radne, odnosno poslovne dozvole.
Naprijed navedene kategorije stranaca koji će raditi kraće od 90 dana ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje pribaviti potvrdu o prijavi rada bez radne, odnosno poslovne dozvole.
Pravne i fizičke osobe koje koriste usluge navedenih kategorija stranaca moraju imati sklopljen ugovor ili drugu odgovarajuću potvrdu.
Bez radne ili poslovne dozvole mogu raditi sljedeće kategorije stranaca:
1. stranci s odobrenim stalnim boravkom,
2. stranci kojima je odobren azil,
3. stranci kojima je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku ili azilantom,
4. stranci kojima je odobren privremeni boravak iz humanitarnih razloga,
5. stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,
6. stranci koji imaju privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja iz članka 67. ovoga Zakona,
7. stranci koji imaju autonomno odobrenje boravka u Republici Hrvatskoj (članak 140. Zakona).
Odredbe Zakona koje se odnose na rad stranaca ne primjenjuju se na stranca koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove i provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Republika Hrvatska sklopila s Europskom unijom, drugom državom ili međunarodnom organizacijom te na rad volontera koji rade u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Zakonom o strancima («Narodne novine» broj: 79/07) propisane su odredbe o ulasku, boravku i radu državljana država članica Europskog ekonomskog prostora i članova njihovih obitelji (glava XI Zakona), te odredbe o boravku i radu državljana trećih država koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici Europskog ekonomskog prostora i članova njihovih obitelji (glava XII Zakona). Te odredbe stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Iznimno, državljaninu države članice Europskog ekonomskog prostora koji ima valjanu osobnu iskaznicu ili valjanu putovnicu, sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje može se odobriti privremeni boravak do jedne godine, ako je vlasnik odgovarajućeg objekta za stanovanje ili je član uže obitelji vlasnika (članak 163a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima).
Strancima koji do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima imaju odobren privremeni boravak na temelju članka 37. stavka 1. točke 4. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 109/03) te im je privremeni boravak na temelju članka 51. stavka 2. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 79/07) ponovno odobren, a u Republici Hrvatskoj su vlasnici nekretnina, privremeni boravak može se odobriti na vrijeme do jedne godine (članak 68. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima).
Postupci započeti prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima («Narodne novine» broj: 36/09) dovršit će se prema odredbama novog Zakona.
Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka
U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, policijski službenik koji je bio na očevidu prometne nesreće dužan je vlasniku vozila izdati Potvrdu o oštećenju vozila, koja je neophodna za prelazak državne granice.
Ne postoje propisani dokumenti koje bi policijska postaja, na čijem se području dogodila prometna nesreća, morala izdati stranom državljaninu, sudioniku prometne nesreće, već dostavlja dokumente tražene u pisanom zahtjevu.
Najtraženiji dokument koji strani državljani ili osiguravatelji traže jest Zapisnik o očevidu prometne nesreće.
Treba li vam viza?
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o viznom sustavu (NN br. 41/08), koja je stupila na snagu 1.svibnja 2008. godine. Tom Uredbom propisuje se vizni sustav Republike Hrvatske i visina sredstava potrebnih strancu za uzdržavanje tijekom boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu.
Uredba sadrži popis zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku i boravak do 90 dana, odnosno prelazak preko područja Republike Hrvatske te popis zemalja čiji državljani, nositelji valjanih putnih isprava mogu ući u Republiku Hrvatsku bez vize.
Vize izdaju diplomatske misije, odnosno konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu. Iznimno, vize mogu izdati tijela mjerodavna za nadzor prelaska državne granice, ako to zahtijevaju humanitarni, ozbiljni profesionalni ili osobni razlozi (podrobnije su propisani Pravilnikom o putnim ispravama za strance, vizama te o načinu postupanja prema strancima).
Stranac koji u Republici Hrvatskoj boravi s vizom, u pravilu, vizu ne može produžiti. Iznimno se može produžiti samo putna viza zbog više sile, humanitarnih, ozbiljnih profesionalnih ili osobnih razloga. Napomena: i u slučaju produženja vize stranac NE može boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana u razdoblju od šest mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.
Zahtjev za produženje putne vize podnosi se nadležnom tijelu: policijskoj upravi/postaji, prema mjestu boravka stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. Zahtjev za produženje vize mora se podnijeti prije isteka roka važenja postojeće vize.
- hitna medicinska pomoć
- nepredviđeni događaj kod članova uže obitelji (bolest, smrt i sl.)
- žurni poslovni posjet
- dolazak na pisani poziv državnih tijela
- sudjelovanje u postupcima pred državnim tijelima
- ulazak u Republiku Hrvatsku radi ukrcavanja posade broda na plovilo koje se nalazi u luci u Republici Hrvatskoj ili radi iskrcavanja radi povratka u matičnu državu
- promjena člana državnog izaslanstva na radnom ili službenom posjetu u Republici Hrvatskoj, sudionika na seminaru, kongresu ili sličnim događajima
- sudjelovanje na sportskim i kulturnim priredbama
- Osobnim razlozima smatraju se:
- promjene u zračnom, kao i u drugim vrstama prometa, do kojih je došlo zbog objektivnih tehničkih poteškoća ili druge više sile
- ulazak u Republiku Hrvatsku brodovima na kružnom putovanju u svrhu turističkog posjeta
- sudjelovanje u postupcima pred državnim tijelima
- poništavanje odluke o odbijanju ulaska
- ulazak u Republiku Hrvatsku na "mega jahtama" u svrhu turističkog posjeta
- Vize se izdaju iznimno, samo na određenim graničnim prijelazima za međunarodni promet, i to na granici:
1. sa Slovenijom: Kaštel, Rupa, Pasjak, Jurovski Brod, Bregana, Macelj i Dubrava Križovljanska;
2. sa Mađarskom: Goričan, Terezino Polje i Donji Miholjac;
3. sa Srbijom: Erdut i Bajakovo;
4. sa Crnom Gorom: Karasovići;
5. s Bosnom i Hercegovinom: Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac, Jasenovac, Hrvatska Kostajnica, Ličko Petrovo Selo, Kamensko, Vinjani Donji i Metković;
6. na svim međunarodnim graničnim prijelazima za pomorski i zračni promet;
7. na graničnim prijelazima za riječni promet: Osijek, Vukovar i Slavonski Brod.
Na graničnim se prijelazima izdaje samo putna viza za jedan ulazak, tranzitna viza za jedan tranzit te se zahtjev naplaćuje 520,00 kuna.
Azil
Zakonom o azilu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine, propisuju se načela, uvjeti i postupak za odobravanje azila, odobravanje supsidijarne zaštite, odobravanje privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja azila, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjeti i postupak za poništenje i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite.
Sukladno navedenom Zakonu smatra se da je:
- tražitelj azila - stranac koji podnese zahtjev za azil o kojemu nije donesena konačna odluka
- azilant - stranac kojemu je odobren azil
- stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac kojem je odobrena zaštita, u slučaju ako ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla bio izložen trpljenju ozbiljne nepravde
- stranac pod privremenom zaštitom - stranac kojem je odobrena privremena zaštita u slučaju kada stranci u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava.
Pravo na azil ima:
- stranac koji se ne nalazi u zemlji svog podrijetla te se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje
- stranac bez državljanstva koji se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koji se ne može, ili se zbog straha ne želi vratiti u tu zemlju
- stranac koji dokaže osnovani strah od proganjanja zbog navedenih razloga.
Zahtjev za azil podnosi se u Prihvatilištu za tražitelje azila, Sisačka 3, 44 320 Kutina.
Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil stranac može izraziti:
- prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu
- u svakoj policijskoj upravi, odnosno postaji ako se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.
Stranac koji je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku, a došao je izravno s područja na kojem je proganjan u smislu Ženevske konvencije te kad postoji konkretna opasnost da će povratkom u zemlju podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, neće se kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka, ukoliko bez odgode podnese zahtjev za azil i ako predoči valjane razloge svog nezakonitog ulaska ili boravka.
U drugostupanjskom postupku, odnosno o žalbama protiv odluke Ministarstva unutarnjih poslova odlučuje Povjerenstvo za azil.
Protiv odluke Povjerenstva može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, no tužba ne odgađa izvršenje rješenja.
Tražitelj azila ima pravo na:
- boravak u Republici Hrvatskoj (od dana podnošenja zahtjeva za azil do okončanja postupka)
- osiguranje osnovnih uvjeta za život i smještaj (za vrijeme trajanja postupka azila ima pravo na smještaj u Prihvatilištu za tražitelje azila). Tražitelj azila može o svojem trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj uz prethodnu suglasnost Ministarstva
- zdravstvenu zaštitu
- osnovno i srednje školovanje
- novčanu pomoć (ako tražitelj azila nije u radnom odnosu, ne posjeduje novčana sredstva ili mu troškovi života nisu osigurani na drugi način)
- besplatnu pravnu pomoć, koja obuhvaća: osnovne informacije o pravima i obvezama u postupku, pomoć u sastavljanju žalbe i zastupanje pred Povjerenstvom za azil (tražitelj azila može izabrati pružatelja besplatne pravne pomoći s liste pružatelja besplatne pravne pomoći)
- humanitarnu pomoć
- slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece
- rad (stječe po isteku godine dana od dana podnošenja zahtjeva za azil ukoliko postupak azila nije okončan)
- dobivanje iskaznice tražitelje azila s fotografijom
- prevoditelja za jezik za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije
- postavljanje skrbnika maloljetnim i poslovno nesposobnim osobama u postupku.
- poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske
- poštivati Kućni red Prihvatilišta
- surađivati s nadležnim državnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim mjerama i uputama
- odazvati se pozivu Ministarstva i surađivati tijekom cijelog postupka azila
- javiti promjenu adrese Ministarstvu u roku od 3 dana od dana promjene
- pridržavati se uputa i mjera Ministarstva o ograničenju slobode kretanja
- podvrgnuti se zdravstvenom pregledu, tonskom snimanju saslušanja, daktiloskopiranju, fotografiranju te drugim radnjama radi utvrđivanja identiteta
- ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka azila
- dati na pregled stvari i predmete koje unosi u Prihvatilište.
Azil će se odobriti strancu koji se ne nalazi u zemlji svog državljanstva ili osobi bez državljanstva koja se nalazi izvan zemlje uobičajenog boravišta, a koja se zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja ne može, ili se zbog tog straha ne želi staviti pod zaštitu te zemlje.
Supsidijarna zaštita je zaštita koja se odobrava strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg se opravdano vjeruje da bi povratkom u zemlju podrijetla bio izložen trpljenju ozbiljne nepravde i koji stoga nije u mogućnosti ili ne želi zatražiti zaštitu te zemlje.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na:
- boravak u Republici Hrvatskoj
- smještaj (osigurava se najduže 12 mjeseci od dana konačnosti rješenja kojim se odobrava azil odnosno supsidijarna zaštita)
- rad (azilantu za rad nije potrebna radna ili poslovna dozvola)
- zdravstvenu zaštitu
- školovanje (pod istim uvjetima kao i hrvatski državljanin)
- slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece
- besplatnu pravnu pomoć (koja obuhvaća: opće informacije o pravima i obvezama koje proistječu odobrenjem azila i supsidijarne zaštite, pomoć u sastavljanju žalbe i zastupanje pred Povjerenstvom za azil u slučaju prestanka ili poništenja azila odnosno supsidijarne zaštite)
- socijalnu skrb (ako ne ostvaruje prihode, ne posjeduje imovinu odnosno vlastita novčana sredstva te nema uzdržavatelja, sukladno propisima o socijalnoj skrbi hrvatskih državljana)
- spajanje obitelji s članom obitelji ako je obitelj već postojala u zemlji podrijetla. Azilant: s bračnim drugom ako je brak s azilantom zaključen, odnosno izvanbračna zajednica postojala prije podnošenja zahtjeva za azil u Republici Hrvatskoj, maloljetnom djecom koja nisu zasnovala vlastitu obitelj te roditeljima ili zakonskim zastupnikom ako je azilant maloljetan. Stranac pod supsidijarnom zaštitom: s članom obitelji koji je zajedno sa strancem pod supsidijarnom zaštitom došao u Republiku Hrvatsku, a nije podnio zahtjev za azil ili mu nije odobrena zaštita. Dijete stranca pod supsidijarnom zaštitom rođeno na području Republike Hrvatske, slijedi pravni položaj zakonskog zastupnika)
- azilant ima pravo na pomoć pri uključivanju u društveni život
- osobnu iskaznicu za azilanta (izdaje se na 5 godina), putnu ispravu za azilanta (izdaje se na 2 godine)
- iskaznicu stranca pod supsidijarnom zaštitom (izdaje se na 1 godinu);
Član obitelji azilanata, koji boravak u Republici Hrvatskoj regulira sukladno odredbama Zakona o strancima, ima jednaka prava kao i azilant.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom je obvezan:
- poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske
- u roku od 8 dana prijaviti boravište i promjenu adrese stanovanja.
Privremena zaštita odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava, ako ih zemlja podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi te ukoliko zbog velikog broja osoba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu.
Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o potrebi odobrenja privremene zaštite i odluku o prestanku postojanja razloga za odobrenje privremene zaštite.
Strancima će se odobriti privremena zaštita pod uvjetom da su:
- prije nastanka stanja imali prebivalište ili boravište u toj zemlji te su zbog nastalog stanja neposredno došli u Republiku Hrvatsku
- za vrijeme nastanka takvog stanja zakonito boravili u Republici Hrvatskoj, a po isteku zakonitog boravka povratak u zemlju podrijetla im je privremeno onemogućen.
Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani razlozi za njezino odobrenje, a ukupno može trajati najduže tri godine.
Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom
Stranci na privremenoj zaštiti imaju pravo na:
- boravak
- osnovna sredstva za život i smještaj
- zdravstvenu zaštitu
- osnovno i srednje školovanje
- informacije o pravima i obvezama
- rad (sukladno odredbama zakona kojima se regulira rad stranaca u Republici Hrvatskoj)
- spajanje obitelji
- slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece
- iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom (izdaje se na 1 godinu).
Obveze propisane za tražitelja azila na odgovarajući način se primjenjuju i na stranca pod privremenom zaštitom.
