Stranci

Boravak stranaca

Osobna iskaznica za stranca

Rad stranaca

Upute o proceduri - izdavanje privremenog boravka strancu

Upute o proceduri - izdavanje dozvole za boravak i rad

Upute o proceduri - prijava/odjava prebivališta/boravišta, odnosno promjena adrese stanovanja za strance

Upute o proceduri - izdavanje osobne iskaznice za stranca

Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka

Treba li vam viza?

Azil

 

Boravak stranaca

Zakonom o strancima (Narodne novine, broj: 130/11) koji je stupio na snagu 1.1.2012. godine, određeni su uvjeti boravka stranaca u Republici Hrvatskoj.

Stranac u Republici Hrvatskoj može biti na kratkotrajnom boravku, na privremenom boravku i na stalnom boravku.

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 3 mjeseca na temelju vize ili bez vize.
Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 3 mjeseca u vremenskom razdoblju od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska (članak 45. Zakona o strancima).

Privremeni boravak može se odobriti u svrhu spajanja obitelji, rada, srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, znanstvenog istraživanja, humanitarnih razloga, rada raspoređenog radnika (odredba stupa na snagu pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji) i u druge svrhe. 

Zahtjev za odobrenje  privremenog boravka podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske (članak 48. Zakona).

Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka stranca, sjedištu poslodavca ili mjestu rada stranca.

Iznimno, stranci kojima za ulazak u Republiku Hrvatsku treba viza, zahtjev za privremeni boravak mogu podnijeti i u policijskoj upravi/postaji ukoliko: 

  • dolaze radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini, 
  • se radi o strancima iz članka 76. stavka 1. točke 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima (strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama/znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama/profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika te strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. istoga Zakona) te članovima njihove uže obitelji. 

Stranac koji je zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka podnio u Republici Hrvatskoj (ukoliko ne treba vizu za ulazak, odnosno radi se o studentu ili strancu iz članka 76. stavka 1. točke 12., 13., 14. i 15. Zakona o strancima ili članu uže obitelji) prije isteka kratkotrajnog boravka, može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu. 

Zahtjev za odobrenje privremenog boravka podnosi stranac, a zahtjev za dozvolu za boravak i rad može podnijeti i poslodavac.

Svrhe privremenog boravka

Privremeni boravak odobrava se strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:

1. spajanja obitelji,

2. srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,

3. znanstvenog istraživanja,

4. humanitarnog razloga,

5. rada i

6. rada raspoređenog radnika (primjenjuje se pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji).

 

Privremeni boravak u svrhu rada odobrava se kao dozvola za boravak i rad.

 

Strancu se može odobriti privremeni boravak i u druge svrhe, najduže do 6 mjeseci u godini dana.

Državljaninu države članice Europskog ekonomskog prostora vlasniku nekretnine u Republici Hrvatskoj može se odobriti privremeni boravak u druge svrhe do godine dana.

U zahtjevu za odobrenje privremenog boravka treba biti navedena svrha boravka, odnosno opravdan razlog boravka (primjerice: rad, spajanje obitelji, studiranje, srednjoškolsko obrazovanje i dr.).

Odobrenje za privremeni boravak izdaje se s rokom važenja do 1 godine. Rok važenja putne isprave mora biti najmanje 3 mjeseca duži od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak.

Strancu će se odobriti privremeni boravak ako dokaže svrhu privremenog boravka, ima valjanu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje, te nema zabranu ulaska i boravka i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Dokazom o zdravstvenom osiguranju za državljane država s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju smatra se: europska kartica zdravstvenog osiguranja koju priznaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, bolesnički list Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, predviđena potvrda stranog zdravstvenog osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju.

Ako je naprijed navedenom strancu izdana potvrda stranog zdravstvenog osiguranja ili drugi dokaz predviđen ugovorom o socijalnom osiguranju s kraćim rokom važenja od namjeravanog boravka, nakon isteka roka dostavljene potvrde, stranac je dužan za vrijeme važenja boravka dostaviti novu važeću potvrdu ili se javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju  .

Ako stranac ne može pribaviti prethodno navedeni dokaz, dužan je zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak priložiti putno osiguranje, a nakon dolaska u Republiku Hrvatsku po izdavanju odobrenja privremenog boravka, dužan se javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Državljani država s kojima Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju zahtjevu za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak prilažu putno osiguranje, a nakon dolaska u Republiku Hrvatsku po odobrenju privremenog boravka, dužni su se javiti nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Strancu koji zahtjev za prvi privremeni boravak podnosi u Republici Hrvatskoj, a državljanin je države s kojom Republika Hrvatska nema sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, odnosno ne može pribaviti dokaz iz stavka 1. ovoga članka, nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja izdat će potvrdu o podnesenom zahtjevu. Stranac s navedenom potvrdom dužan je javiti se nadležnom uredu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje radi utvrđivanja prava na zdravstveno osiguranje prema propisima o zdravstvenom osiguranju stranaca u Republici Hrvatskoj.

Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj: 51/12), propisan je način izračuna i visina minimalnih sredstava za uzdržavanje koja su strancu potrebna kao minimum za izdavanje odobrenja za privremeni i stalni boravak u Republici Hrvatskoj, dok je  dokumentacija koju je stranac obvezan priložiti prilikom dokazivanja osiguranih sredstava za uzdržavanje propisana Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, broj: 52/12).

Najmanji iznos kojim stranac mora mjesečno raspolagati za osobne potrebe je 2.000,00 kuna, dok je za dvočlanu obitelj najmanji iznos 2.750,00 kuna, za tročlanu obitelj 3.250,00 kuna, te za svakog slijedećeg člana obitelji taj iznos se povećava za daljnjih 500,00 kuna.

Stalni boravak

Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci.

U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka stranac mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Zahtjev za odobrenje stalnog boravka podnosi se u policijskoj upravi/postaji nadležnoj prema mjestu boravišta stranca,  a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova.

U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:

1. boravak na temelju izdane dozvole za boravak i rad sezonskim radnicima, dnevnim migrantima i pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca,

2. vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora.

 

Strancu kojem je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka, računa se samo polovica vremena provedenog na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu studiranja.

Također, stalni boravak može se odobriti i:

  • strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 3 godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje 10 godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice,
  • strancu koji je imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 08.10.1991. godine, a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice i za kojeg je utvrđeno da se je vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj,      
  • djetetu čija oba roditelja u trenutku njegova rođenja imaju odobren stalni boravak, odnosno djetetu samohranog roditelja kojem je odobren stalni boravak.

Stalni boravak odobrit će se strancu koji:

1. ima valjanu stranu putnu ispravu,

2. ima sredstva za uzdržavanje,

3. ima zdravstveno osiguranje,

4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo te hrvatsku kulturu i društveno uređenje,

5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

 

Stranci povratnici i izbjeglice ne moraju ispunjavati uvjete iz naprijed navedenih točaka 2., 3. i 4.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma mogu provoditi visoka učilišta, srednjoškolske ustanove i ustanove za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika.

Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske stranac dokazuje popunjavanjem upitnika u postupku odobrenja stalnog boravka.

Stranac koji je samostalnim popunjavanjem upitnika iz poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ne mora polagati ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

 

 

 

 

 

 

 

  

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma ne moraju položiti:

1. djeca predškolske dobi,

2. polaznici, odnosno osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj,

3. osobe starije od 65 godina ako nisu u radnom odnosu.

Stranac koji ne poznaje hrvatski jezik i latinično pismo obvezan je pohađati tečaj hrvatskog jezika u trajanju od najmanje 150 nastavnih sati. Troškove ispita i pohađanja tečaja hrvatskog jezika snosi stranac.

Osobna iskaznica za stranca

Osobna iskaznica za stranca izdaje se strancu na odobrenom privremenom ili stalnom boravku, koji je navršio ili je stariji od 12 godina.

Rad stranaca

Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije propisano.

Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj. Dozvolu za boravak i rad u obliku rješenja izdaje nadležna policijska uprava/postaja.

Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.

Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske te se ista objavljuje u ''Narodnim novinama''.

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:

1. stalni boravak,

2. azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu,

3. privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita,

4. privremeni boravak iz humanitarnih razloga,

5. autonomni boravak,

6. status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa,

7. privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja koji je odobren temeljem ugovora o gostovanju.

Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote odobrit će se strancu koji ispunjava uvjete za odobrenje privremenog boravka te priloži:

1. ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili odgovarajući dokaz o radu,

2. dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca,

3. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj.

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

(A.) Sukladno članku 76. Zakona o strancima, dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se izdati:

1. dnevnim migrantima pod uvjetom uzajamnosti,

2. ključnom osoblju, pružateljima usluga, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (odnosi se na državljane EU),

3. strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima,

4. strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava i ostalih neophodnih osoba, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije,

5. strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu,

6. radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EEP-a (inozemni poslodavac je registriran u državi koja nije država članica EEP-a, npr. BiH, Ruska Federacija itd.),

7. učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina,

8. profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj,

9. umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj,

10. strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države,

11. strancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj,

12. strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama,

13. znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama,

14. profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika,

15. strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. Zakona o strancima.

 

 

(B.) Navedenim kategorijama stranaca dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti ukoliko ispunjavaju uvjete za privremeni boravak i prilože:

1. ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor,

2. dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca,

3. dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj,

4. obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca koje sadrži podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage (osim stranaca iz točke 2., 4., 5. i 6.).

(C.) Strancu iz članka 76. stavka 1. točke 3. Zakona o strancima, koji će obavljati ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima, dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko ispunjava uvjete navedene pod (B.) i ako:

1. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna,

2. su u trgovačkom društvu, podružnici ili predstavništvu stranog trgovačkog društva zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora i

3. njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku.

(D.) Ako će više stranaca iz članka 76. stavka 1. točke 3. Zakona o strancima obavljati ključne poslove za istog poslodavca, dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko ispunjava uvjete navedene pod (B.) i ako:

1. je na svakog zaposlenog stranca zaposleno najmanje 5 hrvatskih državljana na poslovima različitim od poslova prokurista, člana uprave ili nadzornog odbora,

2. vrijednost temeljnog kapitala trgovačkog društva, odnosno imovina komanditnog ili javnog trgovačkog društva prelazi iznos od 100.000,00 kuna i

3. njihova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku.

(E.) Strancu iz članka 76. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, koji će se samozapošljavati u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51% ili vlastitom obrtu, dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko ispunjava uvjete navedene pod (B.) i ako:

1. je u osnivanje trgovačkog društva ili obrta uložio najmanje 200.000,00 kuna,

2. su zaposlena najmanje 3 hrvatska državljana,

3. njegova bruto plaća iznosi najmanje visinu prosječne bruto isplaćene plaće u Republici Hrvatskoj u protekloj godini,

4. trgovačko društvo odnosno obrt ne posluje s gubitkom,

5. priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.

(F.) Strancu-pružatelju usluga iz članka 76. stavka 1. točke 6. Zakona o strancima, dozvola za boravak i rad može se izdati ukoliko ispunjava uvjete navedene pod (B.) i ako je pružatelj usluge zaposlen kod inozemnog poslodavca te ima odgovarajuće kvalifikacije, a inozemni poslodavac ima sklopljen ugovor s trgovačkim društvom, odnosno obrtom u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da se radi o specifičnom pružanju usluga na području visoke tehnologije te da pružanje usluga predstavlja interes za Republiku Hrvatsku.

Državljani država članica EU ne moraju ispunjavati dodatne uvjete navedene pod (C.), (D.) i (E.). 

(G.) Sukladno članku 79. dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti strancu koji ispunjava uvjete za privremeni boravak i :

1. koji obavlja ključne poslove sukladno članku 76. stavku 2. Zakona o strancima, u trgovačkom društvu koje je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja ili u njemu ima vlasnički udio od najmanje 51% ili

2. koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove ili provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Republika Hrvatska sklopila s Europskom unijom, drugom državom ili međunarodnom organizacijom.

Potvrda o prijavi rada

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana godišnje, mogu raditi sljedeći stranci:

1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,

2. pružatelji usluga u turizmu, turistički zastupnici, odnosno animatori sukladno posebnim propisima,

3. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,

4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,

5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,

6. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,

7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,

8. studenti koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima odnosno koji dolaze na praksu u diplomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici Hrvatskoj,

9. volonteri koji rade u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,

10. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva, podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjedištu, odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi,

11. stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno stranci koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja,

12. stranci koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,

13. stranci koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volontiranje u okviru Programa Zajednice, Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladih na djelu te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti,

14. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,

15. stranci koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,

16. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,

17. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,

18. učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program razmjene učenika dolaze na praksu.

Naprijed navedenim strancima iz točke 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. koji namjeravaju boraviti i raditi u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana, može se izdati dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote, ukoliko ispunjavaju uvjete za privremeni boravak.

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana godišnje, mogu raditi sljedeći stranci:

1. pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga,

2. predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,

3. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti,

4. radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima.

 

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana godišnje, mogu raditi stranci:

1. autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje,

2. na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

 

VAŽNO: Stranci ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su prije početka rada, od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje, pribaviti potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova.

Na temelju izdane potvrde o prijavi rada stranac za istog poslodavca ili primatelja usluge može raditi na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge naprijed navedenih stranaca mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili inozemnim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku.

 

Za izdavanje potvrde o prijavi rada nije potrebna punomoć.  

Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka

U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, policijski službenik koji je bio na očevidu prometne nesreće dužan je vlasniku vozila izdati Potvrdu o oštećenju vozila, koja je neophodna za prelazak državne granice.
Ne postoje propisani dokumenti koje bi policijska postaja, na čijem se području dogodila prometna nesreća, morala izdati stranom državljaninu, sudioniku prometne nesreće, već dostavlja dokumente tražene u pisanom zahtjevu.
Najtraženiji dokument koji strani državljani ili osiguravatelji traže jest Zapisnik o očevidu prometne nesreće. 
 

Treba li vam viza?

 Viza je odobrenje za:

  • tranzit kroz područje Republike Hrvatske ili boravak na području Republike Hrvatske u najduljem trajanju od 3 mjeseca u svakom šestomjesečnom razdoblju od datuma prvog ulaska na područje Republike Hrvatske,
  • tranzit kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke.

Vrste viza su:

  • zrakoplovno-tranzitna viza (viza A)
  • kratkotrajna viza (viza C).

Na temelju vize stranac ne može raditi na području Republike Hrvatske.

Vizni sustav Republike Hrvatske propisan je Uredbom o viznom sustavu (Narodne novine br. 54/12) koju, na osnovi članka 11. stavka 3. i članka 230. Zakona o strancima (Narodne novine br. 130/11) donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog ministarstva nadležnog za vanjske poslove, koje je  središnje tijelo državne uprave za pitanje viza. 

Uredba sadrži popis zemalja čijim je državljanima potrebna viza za ulazak u Republiku Hrvatsku i boravak do tri mjeseca, odnosno prelazak preko državnog područja Republike Hrvatske te popis zemalja čiji državljani, nositelji valjanih putnih isprava mogu ući u Republiku Hrvatsku bez vize.

Istom Uredbom je propisana i visina sredstava potrebnih strancu za uzdržavanje tijekom kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu.

Vize izdaju diplomatske misije, odnosno konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu, a može je izdati i diplomatska misija, odnosno konzularni ured druge države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o zastupanju u izdavanju viza.

Zahtjev za izdavanje vize podnosi se na propisanom obrascu najviše 3 mjeseca prije početka namjeravanog putovanja.

Stranac koji je upisan u putnu ispravu stranca koji podnosi zahtjev za izdavanje vize, podnosi zahtjev za izdavanje vize na zasebnom obrascu.

Od stranca koji dolazi u privatni ili poslovni posjet fizičkoj ili pravnoj osobi u RH može se zatražiti da priloži jamstveno pismo i/ili drugi dokaz da će ta fizička ili pravna osoba snositi troškove njegova boravka u RH, uključujući i troškove smještaja i uzdržavanja te troškove napuštanja RH.

Stranac koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za JEDAN ili DVA ulaska dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE za pokriće troškova koji mogu nastati u vezi s povratkom u državu podrijetla iz koje je došao zbog zdravstvenih razloga, hitne medicinske pomoći i/ili hitnog bolničkog liječenja ili smrti tijekom njegova boravka u RH. Stranac koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za VIŠEKRATNI ulazak dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva vrijeme njegova PRVOG namjeravanog posjeta i POTPISATI IZJAVU O OBVEZI POSJEDOVANJA PUTNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA KASNIJE POSJETE.

Obrazac zahtjeva za izdavanje vize, obrazac jamstvenog pisma fizičke ili pravne osobe kao i izjavu o obvezi posjedovanja putnog zdravstvenog osiguranja za kasnije posjete moguće je preuzeti na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Iznimno, vize može izdati policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska državne granice, ako stranac nije bio u položaju unaprijed podnijeti zahtjev za izdavanje vize u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske  i priložio je, ako je potrebno isprave kojima se dokazuju nepredviđeni i neodložni razlozi za ulazak u Republiku Hrvatsku.

Stranac koji u Republici Hrvatskoj boravi s vizom, u pravilu, vizu ne može produljiti. Iznimno, rok valjnosti i/ili trajanje boravka odobrenog na temelju izdane vize se može produljiti zbog više sile, humanitarnih ili ozbiljnih osobnih razloga.

Napomena: i u slučaju produljenja vize stranac NE može boraviti u Republici Hrvatskoj duže od tri mjeseca u svakom šestomjesečnom razdoblju od datuma prvog ulaska na područje RH. 

Zahtjev za produljenje vize i/ili produljenje boravka odobrenog na temelju izdane vize podnosi se u policijskoj upravi/postaji, prije isteka važenja vize i/ili boravka odobrenog na temelju izdane vize, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova.

Do donošenja odluke o produljenju vize stranac može boraviti na području Republike Hrvatske.

 

Odluka o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize i razlozi na kojima je zasnovana dostavlja se strancu na propisanom obrascu. Protiv takve odluke stranac ima pravo izjaviti žalbu putem nadležne diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda RH. Viza se može ukinuti i na zahtjev stranca kojemu je viza izdana, u kojem slučaju žalba NIJE DOPUŠTENA. O žalbi odlučuje Povjerenstvo za žalbe pri ministarstvu nadležnom za vanjske poslove. 

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 20. prosinca 2012. godine, donijela je Odluku o privremenom olakšanom ulasku stranaca u RH, na osnovi valjanih schengenskih dozvola boravka i viza.

Stranci koji su nositelji valjane:

  • dozvole boravka izdane u jednoj od država članica Schengenskog prostora,
  • jedinstvene ili dugotrajne vize koju je izdala jedna od država članica Schengenskog prostora,

privremeno ne trebaju vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku i kratkotrajni boravak, ili za prelazak preko državnog područja Republike Hrvatske.

Gore spomenute schengenske isprave moraju biti valjane i u trenutku napuštanja Republike Hrvatske. Olakšani ulazak stranaca primjenjuje se od 1. siječnja 2013. godine do datuma pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

 Vize se izdaju iznimno, samo na određenim graničnim prijelazima za međunarodni promet, i to na granici: 

1. sa Slovenijom: Kaštel, Rupa, Pasjak, Jurovski Brod, Bregana, Macelj i Dubrava Križovljanska;
2. sa Mađarskom: Goričan, Terezino Polje i Donji Miholjac;
3. sa Srbijom: Erdut i Bajakovo;
4. sa Crnom Gorom: Karasovići;
5. s Bosnom i Hercegovinom: Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac, Jasenovac, Hrvatska Kostajnica, Ličko Petrovo Selo, Kamensko, Vinjani Donji i Metković;
6.  na svim međunarodnim graničnim prijelazima za pomorski i zračni promet;
7.  na graničnim prijelazima za riječni promet: Osijek, Vukovar i Slavonski Brod.

Na graničnim se prijelazima izdaje samo putna viza za jedan ulazak, tranzitna viza za jedan tranzit te se  zahtjev naplaćuje 520,00 kuna.

 

Azil 

Zakon o azilu, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine, te je izmijenjen i dopunjen 2010. godine, propisuje načela, uvjete i postupak za odobravanje azila, supsidijarne zaštite i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja azila, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjete i postupak za poništenje i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite.


Sukladno navedenom Zakonu smatra se da je:

  • tražitelj azila – stranac koji podnese zahtjev za azil o kojemu nije donesena pravomoćna odluka,
  • azilant – izbjeglica koji ispunjava uvjete za odobrenje azila,
  • stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac kojem je odobrena zaštita, u slučaju kada ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg postoje opravdani razlozi da bi povratkom u zemlju podrijetla bio suočen sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde,
  • stranac pod privremenom zaštitom - stranac kojem je odobrena privremena zaštita u slučaju kada stranci u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava

 

  • Gdje se podnosi zahtjev za azil?

Zahtjev za azil podnosi se u Prihvatilištu za tražitelje azila, Sisačka 3, 44 320 Kutina.

Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil stranac može izraziti:      

  • prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu,
  • u svakoj policijskoj upravi, odnosno postaji ako se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske

Stranac koji je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku, a došao je izravno s područja na kojem je proganjan u smislu Ženevske konvencije te kad postoji stvarni rizik da će povratkom u zemlju podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, neće se kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka, ukoliko bez odgode podnese zahtjev za azil i ako predoči valjane razloge svog nezakonitog ulaska ili boravka.
 

  • Tijela nadležna za odlučivanje

U prvostupanjskom postupku o zahtjevu za azil odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova, Služba za strance i azil, dok se protiv odluke Ministarstva može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. 

  • Prava i obveze tražitelja azila

Stranac koji podnese zahtjev za azil (tražitelj azila) smješta se u Prihvatilište za tražitelje azila, gdje ima osigurane odgovarajuće uvjete za život i smještaj, što podrazumijeva hranu, odjeću i nužne higijenske potrepštine. Osim toga ima pravo i na novčanu pomoć ako nije u radnom odnosu ili ako posjeduju novčana sredstva ili su mu novčana sredstva osigurana na drugi način. Ukoliko posjeduje vlastita sredstva tražitelj azila može o svom trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Osim toga, tražitelj azila ima pravo na:

  • boravak u Republici Hrvatskoj,
  • vođenje postupka na jeziku koji tražitelj azila razumije,
  • informacije o pravima, obvezama i postupku azila,
  • osiguranje odgovarajućih uvjeta za život i smještaj,
  • zdravstvenu zaštitu,
  • osnovno i srednje školovanje,
  • besplatnu pravnu pomoć pred prvostupanjskim upravnim sudom,
  • humanitarnu pomoć,
  • slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece,
  • rad po isteku godine dana od dana podnošenja zahtjeva za azil,
  • postavljanje skrbnika maloljetnim i poslovno nesposobnim osobama u postupku

Tražitelj azila ima pravo boravka u Republici Hrvatskoj od dana podnošenja zahtjeva do okončanja postupka, što omogućava tražitelju azila slobodu kretanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, osim u slučajevima propisanim zakonom kada mu se može ograničiti kretanje. Nakon podnošenja zahtjeva za azil, tražitelju azila izdaje se iskaznica koja mu služi kao dokaz prava boravka u Republici Hrvatskoj.

 Tražitelj azila dužan je:

  • poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske,
  • poštivati Kućni red Prihvatilišta,
  • surađivati s nadležnim državnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim mjerama i uputama,
  • odazvati se pozivu Ministarstva i surađivati tijekom cijelog postupka azila,
  • javiti promjenu adrese Ministarstvu u roku od 3 dana od dana promjene,
  • pridržavati se uputa i mjera Ministarstva o ograničenju slobode kretanja,
  • podvrgnuti se zdravstvenom pregledu, tonskom snimanju saslušanja, daktiloskopiranju, fotografiranju te drugim radnjama radi utvrđivanja identiteta,
  • ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka azila,
  • dati na pregled stvari i predmete koje unosi u Prihvatilište

 
 

  • Azil i supsidijarna zaštita

Azil se odobrava strancu koji priloži svu raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži sve informacije da je u zemlji podrijetla proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

Supsidijarna zaštita odobrava se osobi koja ne ispunjava uvjete za azil, ali koja priloži svu raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži sve informacije da bi se povratkom u zemlju podrijetla suočila sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde (smrtna kazna, smaknuće, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, ozbiljna i individualna prijetnja životu zbog proizvoljnog nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba).

 Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom

Kad se strancu odobri azil ili supsidijarna zaštita u Republici Hrvatskoj on ima pravo na boravak te smještaj najduže dvije godine od dana izvršnosti odluke kojom se odobrava azil, odnosno supsidijarna zaštita.

Osim toga, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na: 

  • pristup tržištu rada te im nije potrebna radna ili poslovna dozvola,
  • zdravstvenu zaštitu,
  • školovanje,
  • slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece,
  • besplatnu pravnu pomoć koja se odnosi na pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju prestanka ili poništenja azila odnosno supsidijarne zaštite,
  • socijalnu skrb ako ne ostvaruje prihode, ne posjeduje imovinu, odnosno vlastita novčana sredstva te nema uzdržavatelja, sukladno propisima o socijalnoj skrbi hrvatskih državljana,
  • spajanje obitelji s članom obitelji ako je obitelj već postojala u zemlji podrijetla. Azilant: s bračnim drugom ako je brak s azilantom zaključen, odnosno izvanbračna zajednica postojala prije podnošenja zahtjeva za azil u Republici Hrvatskoj, maloljetnom djecom koja nisu zasnovala vlastitu obitelj te roditeljima ili zakonskim zastupnikom ako je azilant maloljetan.
  • Stranac pod supsidijarnom zaštitom: s članom obitelji koji je zajedno sa strancem pod supsidijarnom zaštitom došao u Republiku Hrvatsku, a nije podnio zahtjev za azil ili mu nije odobrena zaštita. Dijete stranca pod supsidijarnom zaštitom rođeno na području Republike Hrvatske, slijedi pravni položaj zakonskog zastupnika.
  • pomoć pri uključivanju u društveni život,
  • osobnu iskaznicu za azilanta i putnu ispravu za azilanta (izdaje se na rok od 5 godina),
  • iskaznicu stranca pod supsidijarnom zaštitom (izdaje se na 3 godine)

Član obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji boravi zakonito u Republici Hrvatskoj ima jednaka prava kao azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom je obvezan:

  • poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske,
  • u roku od 8 dana prijaviti prebivalište i promjenu adrese stanovanja

 

  • Privremena zaštita

Privremena zaštita odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava, ako ih zemlja podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi te ukoliko zbog velikog broja osoba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu.

Vlada Republike Hrvatske donosi odluku o potrebi odobrenja privremene zaštite i odluku o prestanku postojanja razloga za odobrenje privremene zaštite.

Strancima će se odobriti privremena zaštita pod uvjetom da su:

  • prije nastanka stanja imali prebivalište ili boravište u toj zemlji te su zbog nastalog stanja neposredno došli u Republiku Hrvatsku,
  • za vrijeme nastanka takvog stanja zakonito boravili u Republici Hrvatskoj, a po isteku zakonitog boravka povratak u zemlju podrijetla im je privremeno onemogućen

Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo na vrijeme od jedne godine.
Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani razlozi za njezino odobrenje, a ukupno može trajati najduže tri godine.
 

  • Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom

Stranci na privremenoj zaštiti imaju pravo na:

  • boravak,
  • osnovna sredstva za život i smještaj,
  • zdravstvenu zaštitu,
  • osnovno i srednje školovanje,
  • informacije o pravima i obvezama,
  • rad,
  • spajanje obitelji,
  • slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece,
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom (izdaje se na rok od 1 godine)

Stranac koji tijekom trajanja privremene zaštite podnese zahtjev za azil ne može koristiti prava tražitelja azila dok traje privremena zaštita.

Obveze propisane za tražitelja azila na odgovarajući način se primjenjuju i na stranca pod privremenom zaštitom.