Savjetovanje u donošenju zakona, drugih propisa i akata
ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA (NN 172/03, 144/10)
V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI
OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA
Članak 20.
(1) Neovisno o pojedinačnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan način, u službenim glasilima ili na informatičkom mediju objaviti posebno:
1) svoje odluke i mjere kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,
2) informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i izvorima financiranja,
3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.
4) informacije o natječaju i natječajnoj dokumentaciji za javne nabave te izvršavanju ugovora, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.
(2) tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogućiti korisnicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakona i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan u stavku 1. ovoga članka.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske želi se svojim transparentnim i zakonitim radom priključiti težnji svih demokratskih policija i društava u ostvarivanju otvorenog dijaloga i partnerstvu s građanima, posebice kada se radi o donošenju zakona, drugih propisa i akata.
Mišljenja smo da upravo takav odnos, koji započinje informiranjem o radu našeg Ministarstva, preko savjetovanja i uključivanja zainteresiranih javnosti može u konačnici prerasti u kvalitetno partnerstvo na dobrobit svih. Takav oblik djelovanja u potpunosti je u skladu s načelom transparentnosti prema Strategiji suzbijanja korupcije u republici Hrvatskoj.
Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici 21. studenog 2009. godine Zaključak o prihvaćanju Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09.). Usvajanjem Kodeksa Republike Hrvatska se pridružila skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću.
Sukladno Zaključku izrađene su i Smjernice za primjenu navedenog kodeksa te je na tom tragu Ministarstvo unutarnjih poslova donijelo Plan aktivnosti koje je potrebno provesti u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, a vezano za poslove koji su u djelokrugu našeg Ministarstva. Prepoznali smo potrebu da Ministarstvo unutarnjih poslova kao javni servis svih građana, javno objavljuje prijedloge nacrta zakona i akata te na taj način omogući zainteresiranim javnostima da u propisanom roku iznesu svoja pismena očekivanja, primjedbe i prijedloge na predložene propise.
Zainteresirane javnosti su u najširem smislu građani, organizacije civilnog društva, neformalne građanske skupine ili inicijative, udruge, zaklade, fondacije, privatne ustanove, sindikati, udruge poslodavaca, predstavnici akademske zajednice, komore, javne ustanove i druge pravne osobe na koje bi zakon, drugi propis ili akt koji se donosi odnosi, odnosno koje će biti uključene u njegovu provedbu.
Svrha savjetovanja i uključivanja jest prikupljanje informacija o interesima zainteresiranih javnosti, stavovima i prijedlozima kako bi se podigla razina razumijevanja i prihvaćanja politika kao i uočavanja slabosti i negativnih učinaka pojedinih politika prija nastupanja štetnih posljedica. Gledajući s aspekta zainteresiranih javnosti za njih je to prilika da svojim znanjem, iskustvom i stručnošću utječu na politiku, a svakako se stvara kredibilitet civilnog društva kao vrijednog izvora relevantnih stručnih mišljenja.
Koristi savjetovanja s zainteresiranom javnošću
- Zadovoljenje zakonskih i drugih propisanih obveza,
- Prikupljanje relevantnih podataka, ideja i mišljenja,
- Promicanje, osiguravanje i jačanje transparentnosti, odgovornosti, prilagodljivosti, angažiranosti, uključenosti, dostupnosti, sudjelovanja, supsidijarnosti i socijalne povezanosti svih dionika u donošenju odluka,
- Efikasnost usvajanja politika,
- Legitimnost i podrška politici,
- Nadzor nad informacijama i porukama u medijima,
- Razvoj demokratske kulture i
- Preveniranje kritika javnosti o zatvorenosti i isključivanju.
Cilj je radno partnerstvo i uzajamno razumijevanje koje treba rezultirati donošenjem boljih i zakonitih političkih odluka.
Savjetovanje se pokreće što ranije kada još uvijek postoji mogućnost utjecanja na nacrte zakona, propisa i drugih akata, dakle u ranoj fazi njihove izrade i kada smo spremi javnosti podastrijeti dovoljno informacija za djelotvoran informativan dijalog.
Uspješnost savjetovanja ovisi o bazičnoj informiranosti dionika o politici, dvosmjernoj komunikaciji i aktivnom sudjelovanju dionika.
Od organizacija civilnog društva i drugih predstavnika zainteresirane javnosti pri sudjelovanju u postupku savjetovanja očekuje se da otvoreno i odgovorno navedu svoje interese, odnosno kategorije i broj korisnika koje predstavljaju.
Sudjelovanje zainteresiranih javnosti u smislu Kodeksa ima četiri stupnja, a što predstavlja razine sudjelovanja. Od niže prema višoj to su:
- INFORMIRANJE,
- SAVJETOVANJE,
- UKLJUČIVANJE I
- PARTNERSTVO.
Informiranje– podrazumijeva pristup informacijama i smatra se niskim stupnjem sudjelovanja koji se obično sastoji od jednosmjernog pružanja informacija od strane tijela javne vlasti, bez traženja ili očekivanja interakcije ili bez uključivanja zainteresiranih javnosti. Na taj se način olakšava razumijevanje problema, alternativa ili rješenje.
- Obećanje – biti ćete informirani.
- Metode – medijske kampanje i emisije, informativni materijal na Internetu, tribine, okrugli stolovi i prezentacije.
Savjetovanje– podrazumijeva traženje mišljenja zainteresiranih javnosti o određenoj temi te traženje komentara, stajališta i povratnih informacija.
- Obećanje – saslušati ćemo vaše prijedloge i dati povratnu informaciju o tome kako je vaš doprinos utjecao na odluku.
- Metode – stručne i javne rasprave (okrugli stolovi), serije sastanaka, radionice, fokus-grupe, ankete, internetsko savjetovanje.
Uključivanje– predstavlja dvostranu komunikaciju izgrađenu na uzajamnim interesima i zajedničkim ciljevima kako bi se osigurala kontinuirana razmjena stajališta. Predstavlja uključivanje stručnjaka iz reda predstavnika zainteresirane javnosti u postupak izrade nacrta nekog zakona. Sastoji se od javnih rasprava do specijaliziranih sastanaka predstavnika javne vlasti i predstavnika zainteresiranih javnosti.
- Obećanje – vodit ćemo računa o vašim prijedlozima i pitanjima i dati vam povratnu informaciju o tome kako je vaš doprinos utjecao na odluku.
- Metode – stručne i javne rasprave (okrugli stolovi), serije sastanaka, radionice, fokus-grupe, ankete, internetsko savjetovanje.
Partnerstvo- podrazumijeva zajedničku odgovornost za svaki stupanj procesa političkog odlučivanja. To je najviši oblik sudjelovanja u kojoj se predstavnici javne vlasti i predstavnici zainteresiranih javnosti sastaju radi uske suradnje, no ostaje zajamčena neovisnost predstavnika civilnog društva uz proaktivno djelovanje te kritičko promišljanje i djelovanje.
- Obećanje – uključit ćemo vaše preporuke u konačnu odluku u najvećoj mogućoj mjeri.
- Metode – radne grupe za izradu politike, ciljano prikupljanje pisanih očitovanja, demokratski dijalog.
(Prilagođeno iz IAP2 Public Participation Spectrum, Međunarodno udruženje za sudjelovanje javnosti, 2004., http://www.iap2.org/
Metode savjetovanja
- Savjetovanje pisanim putem,
- Anketa (telefonska, elektronička, pisana, uživo),
- Polustrukturirani i individualni intervjui,
- Fokus-grupe,
- Delphi metoda,
- Individualni i grupni savjetodavni sastanci,
- Javna rasprava ili skup,
- Radionica.
Metode za uključivanje i partnerstvo
- Višedioničke radne grupe,
- Tematske konferencije,
- Pregovarački proces,
- Referendum.
Kontakt | Verzija za mobilne uređaje | Mapa weba | Impressum | Jezik/language:   |
 |