Što je korupcija
U najširem smislu korupcijom se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi osobne ili skupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
Tko može biti korumpiran?
Korumpiranom se smatra svaka službena ili odgovorna osoba koja radi osobne koristi ili koristi skupine kojoj pripada zanemari opći interes koji je dužna štititi s obzirom na položaj i ovlasti koje su joj povjerene. Korupcijom se smatra i kada građanin nudi ili pristaje na davanje zatraženog mita.
Gdje se pojavljuje korupcija?
Korupcija se pojavljuje u gotovo svim područjima života i djelovanja, od javnih institucija, preko politike, do gospodarstva i poslovanja s inozemstvom.
Kako se boriti protiv korupcije?
Moderni zakoni, učinkovita policija i sudstvo samo su neke od nužnih pretpostavki. Uspješna borba protiv korupcije traži aktivno sudjelovanje građana na tri razine.
Ne zaboravimo da nas Zakon štiti čak i ako smo dali mito na zahtjev službene ili odgovorne osobe, ako smo to dojavili nadležnim tijelima prije nego su to sama saznala, ili ako smo im to dojavili ne znajući da oni to već znaju. Ako smo na ovakav način postupili, sud će nam vratiti imovinsku korist ili dar kojeg smo prethodno predali putem mita.
-
Kod sebe i drugih razvijamo visoku svijest o štetnosti korupcije - izražavamo svoj stav da je nužno izbaciti korupciju iz sredine u kojoj živimo i radimo, vlastitim primjerom utječemo na druge, čvrsto držimo svoj stav, no znamo da to traži puno vremena
-
Odbacujemo ponudu da sudjelujemo u korupciji - shvaćamo da smo, ako se prepustimo korupciji, nanijeli društvu u kojem živimo štetu koja je mnogo veća od koristi koju smo ostvarili, svjesni smo da se izlažemo udaru kaznene sankcije, svjesni smo nemoralnosti tog čina i na kraju, ako popustimo, svjesni smo da našim postupanjem hranimo i potičemo korumpirane da jačaju svoje pozicije
-
Surađujemo s tijelima kaznenog progona - želimo spriječiti korupciju u kojoj sudjeluju osobe za koje nema nade da će odustati na vlastitu inicijativu, već samo ukoliko budu spriječeni djelovanjem zakonskih sredstava pravne države.
Zakonski okvir
Okvir za protukorupcijske mjere u Republici Hrvatskoj svoje uporište nalazi u odredbama kaznenog zakonodavstva, Zakona o USKOK-u te međunarodnim pravnim instrumentima kojima je Republika Hrvatska pristupila. Ključni međunarodni dokumenti su Kaznenopravna konvencija o korupciji, Dodatni protokol uz Kaznenopravnu konvenciju o korupciji, Građanskopravna konvencija o korupciji, te Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije. Ostala zakonska regulativa kojom se u Hrvatskoj određuje ovo područje je: Zakon o sprečavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o sprječavanju pranja novca, Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, te Zakon o pravu na pristup informacijama.
Na temelju iskustva stečenog u provedbi Nacionalnog programa za suzbijanje korupcije 2006. - 2008., na sjednici održanoj 19. lipnja 2008. godine Hrvatski sabor je donio Strategiju suzbijanja korupcije („Narodne novine“, broj 75/08) s pripadajućim Akcijskim planom. Strategijom je provedena revizija Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006–2008 i obavljena analiza provedenih mjera kao i prioritetnih područja na koja se treba usmjeriti suzbijanje korupcije.
Prioritetni ciljevi u realizaciji ove Strategije su:
-
unapređivanje pravnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno suzbijanje korupcije
-
afirmacija pristupa »društvo bez korupcije«
-
jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije
-
stvaranje preduvjeta za sprječavanje korupcije na svim razinama
-
podizanje razine učinkovitosti otkrivanja i kaznenog progona korupcijskih kaznenih djela
-
podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije i o potrebi njezina suzbijanja
-
unapređivanje međunarodne suradnje u borbi protiv korupcije
-
unapređivanje suradnje između državnih tijela nadležnih za provedbu Strategije
-
unapređivanje suradnje s organizacijama civilnog društva
U cilju provedbe Strategije donesen je Akcijski plan koji je zamišljen kao dokument koji se revidira svake godine u cilju praćenja i analize njene provedbe. Akcijski plan omogućava sustavan nadzor provedbe Strategije i predstavlja kontrolni mehanizam pomoću kojeg će se moći vidjeti da li je određena mjera provedena u potpunosti ili ju je potrebno redefinirati u skladu s novim potrebama.
Akcijski plan usmjeren je na djelovanje tijela javne vlasti na način da građani mogu ostvarivati sva svoja prava i obveze bez da budu izloženi koruptivnim zahtjevima. Ujedno, njime se štiti javni interes i interes Republike Hrvatske na način da ne bude ugrožen od koruptivnog postupanja, štite se institucije od razarajućeg učinka korupcije, onemogućuje se administrativna postupanja koja izravno potiču koruptivno postupanje uvođenjem transparentnosti i dostupnosti na internetskim stranicama postupanja tijela državne uprave i lokalne samouprave, kao i uspostavom učinkovitoga i transparentnoga sustava upravljanja državnom imovinom te nastavkom jačanja kontrole u javnoj nabavi.
U Akcijskom planu su navedene mjere koje se odnose na postupanje lokalne samouprave i trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu; aktivniju međunarodnu suradnju i razmjenu podataka; stavljanje naglaska na učinkovitije otkrivanje i procesuiranje slučajeva korupcije; jačanje kapaciteta tijela koja su nadležna za procesuiranje korupcije kao i interakciju nadležnih tijela.
U svrhu širenja i poticanja antikoruptivnoga ozračja od strane Vlade Republike Hrvatske predviđeni su brojni obrazovni programi sa ciljem ukazivanja na štetnost korupcije i dužnosti prijavljivanja. Napominje se da se i dalje bitnom smatra suradnja s organizacijama civilnog društva te jačanje komunikacije s građanima u suzbijanju korupcije. Svim mjerama u navedenim područjima ostvaruje se i osnovni cilj određen točkom 18 Programa Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011.- 2015.: društvo bez korupcije.
Za suzbijanje korupcije trebamo i vašu suradnju
Ministarstvo unutarnjih poslova, svjesno svoje odgovornosti u suzbijanju korupcije, ali svjesno i iznimno važne uloge ostalih segmenata društva i građana, nastoji dati odgovarajući značaj i poduzeti odlučne korake na suzbijanju ovakvih kaznenih djela. Stoga pozivamo na suradnju građane uključene u sva područja života u Hrvatskoj, da nam se pridruže u tom nastojanju. Otvoreni smo za sve oblike komunikacije, prihvaćamo obavijesti, sugestije, prijedloge i primjedbe. Želja nam je da komunikacija bude dobronamjerna i potrebna, a vaša poruka jasna i sadržajna. Naglašavamo da za uspješno suprotstavljanje korupciji nije dovoljna vaša i naša iskrena želja i odlučnost. Potrebno je obostrano povjerenje, vaša strpljivost i razumijevanje za činjenicu da rezultate možemo ostvariti samo ako prikupimo dokaze sukladno propisanom zakonskom postupku.
Možete nam se obratiti svakodnevno, od 0 do 24, putem:
-
besplatnog telefona: 0800 5092
-
besplatnog telefaksa: 0800 8092
-
e-mail adrese: korupcija@mup.hr
Zahvaljujemo na suradnji!