Globalni tjedan sigurnosti u prometu: Pojačane aktivnosti policije

Temeljem prijedloga UNECE (United Nations Economic Commissions for Europe), a sve s ciljem prezentiranja Prvog Globalnog tjedna sigurnosti u cestovnom prometu, od 23. do 29. travnja ove godine, sve će policijske uprave provoditi pojačane mjere i aktivnosti. U ovaj projekt uključene su i Regionalne komisije UN-a kao i Svjetska zdravstvena organizacija. Također su, na temelju rezolucije 257 ITC-a (Komiteta za unutarnji transport), pozvane da se aktivno uključe i vlade država članica UNECE-a.

Shodno preporukama, pojačane akcije usmjerene na suzbijanje prekršaja, provoditi će upoznavanjem sudionika u prometu s činjenicom da se 1 do 1,5% BND u nisko i srednje razvijenim zemljama, te 2 % u visoko razvijenim zemljama, troši na posljedice uzrokovane prometnim nesrećama.

Prometne nesreće su predvidljive i mogu se spriječiti, a brzina je glavni uzrok prometnih nesreća u većini država. Naime, mladi vozači voze brzo i ne pridržavaju se prometnih propisa, pa bi smanjenje prosječne brzine za 1 km/h vodilo smanjenju teških prometnih nesreća za 4 do 5%. Osim toga, smanjenjem brzine zaštitili bi se i pješaci, koji kao sudionici u prometu, stradavaju u velikom broju.

Konzumiranje alkohola, odnosno koncentracija alkohola u krvi vozača, u velikoj mjeri utječe na izazivanje, a samim time i teške posljedice prometnih nesreća. Pri svim razinama koncentracije alkohola u krvi iznad 0 promila mladi su vozači pet puta više od starijih vozača iznad 30 godina, uključeni u prometne nesreće. Analizirajući dozvoljene razine alkohola u krvi za mlade vozače, neke zemlje imaju nižu dozvoljenu razinu, te se smatra da se i na taj način može smanjiti izazivanje prometnih nesreća za oko 4 do 24 %.

Redovita uporaba sigurnosnih pojasa, više nego bilo koja druga sigurnosna mjera u prometu, daje učinkovite rezultate. No mladi ga vozači rabe manje nego ostali, ne vodeći računa kako bi njegovim korištenjem za 40 do 50, odnosno u teškim prometnim nesrećama i do 60 % smanjili mogućnost ozljeđivanja u prometnim nesrećama.

Korištenjem sredstva za vezivanje djece, kao što su sjedalice i slične naprave, smanjilo bi se stradavanje djece u vozilima i do 71 % i to za mlađu djecu (od 0 do 2 godine) te 54% za stariju djecu.

Smanjenju ozljeda glave kod vozača motocikla, mopeda i bicikla pridonosi u velikoj mjeri nošenje zaštitnih kaciga. Odnosno, kada bi mladi vozači mopeda i motocikla češće koristili zaštitnu kacigu, mogućnost ozljeđivanja bila bi za čak 70 % smanjena.

Uz relativno male troškove mogle bi se poduzeti neke od mjera  u cestovnoj strukturi, kao što su : razdvajanje različitih vrsta prometa, omogućavanje sigurnijih pravaca za pješake i bicikliste, izgradnja pješačkog nogostupa te prepoznatljivih mjesta prelaska preko kolnika, smanjivanje brzine kretanja izgradnjom izbočina za smanjenje brzine, kao i kružnih tokova, koji u znatnoj mjeri mogu utjecati na sigurnost u prometu.

Osiguranje adekvatne i pravovremene pomoći kako vatrogasaca i  policije tako i, u prvom redu službe hitne medicinske pomoći, može pridonijeti manjem stradavanju u prometu. Činjenica da je tijekom proteklih deset godina pri prijevozu ozlijeđenih s mjesta nesreće u bolnicu preminulo 856 ili 11,89 %, a u vremenu od 30 dana nakon nesreće 1904 odnosno 26,44% osoba, mogla bi biti poticaj relevantnim službama koje bi hitnim dolaskom na mjesto nesreće pridonijele smanjenom broju smrtno stradalih u prometu.

Još jednom naglašavamo da bi stoga,  provođenje pojačanih aktivnosti tijekom Globalnog tjedna sigurnosti u cestovnom prometu, trebalo predstavljati imperativ svima koji svojim aktivnostima mogu pridonijeti većoj sigurnosti cestovnog prometa.



Stranica