Stranci

Boravak i rad stranaca - državljana trećih država

Boravak i rad državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji

Reguliranje statusa stranaca na poplavljenim područjima Republike Hrvatske

Boravišna iskaznica

Raspoređeni radnici             

Boravak i rad državljana trećih država koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici EGP-a i članova njihovih obitelji

Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih država

Upute o proceduri - prijava/odjava prebivališta/boravišta, odnosno promjena adrese stanovanja za strance

Treba li vam viza?

Statistika

Međunarodna zaštita

 

Boravak i rad stranaca - državljana trećih država  

Državljani trećih država su stranci koji nisu državljani država Europskog gospodarskog prostora (Europska unija, Kneževina Lihtenštajn, Kraljevina Norveška, Republika Island). Na državljane Švicarske Konfederacije primjenjuju se odredbe Zakona o strancima koje se odnose na državljane država članica EGP-a.  

Zakonom o strancima (NN 130/11 i 74/13) propisani su uvjeti ulaska, kretanja i boravka, rad stranaca i uvjeti rada i prava raspoređenih radnika u Republici Hrvatskoj.  

Boravak stranaca

Stranac u Republici Hrvatskoj može boraviti na:

  • kratkotrajnom boravku (do 90 dana)
  • privremenom boravku (do godine dana)
  • stalnom boravku (neograničeno) 

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na temelju vize ili bez vize.


Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može boraviti u Republici Hrvatskoj do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana. 

UPUTE ZA PRUŽATELJE SMJEŠTAJA:

prijava stranaca na kratkotrajnom boravku 

 

Privremeni boravak za državljane trećih država može se odobriti u svrhu: spajanja obitelji, rada, srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, znanstvenog istraživanja, humanitarnih razloga, rada raspoređenog radnika i u druge svrhe.  

Zahtjev za odobrenje privremenog boravka (Obrazac 1anadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske podnosi stranac osobno.

Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenje privremenog boravka može podnijeti i u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu namjeravanog boravka stranca, sjedištu poslodavca ili mjestu rada stranca. 

Iznimno, stranci kojima za ulazak u Republiku Hrvatsku treba viza, zahtjev za privremeni boravak mogu podnijeti i u policijskoj upravi/postaji ako: 

  • dolaze radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini
  • se radi o znanstvenom istraživaču koji dolazi temeljem ugovora o gostovanju
  • se radi o strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama/znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama/profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika te strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. istoga Zakona te članovima njihove uže obitelji.  

Stranac koji je zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka podnio u Republici Hrvatskoj (ukoliko ne treba vizu za ulazak, odnosno radi se o studentu ili navedenoj kategoriji stranaca) prije isteka kratkotrajnog boravka, može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu.  

Strancu će se odobriti privremeni boravak ako: dokaže svrhu privremenog boravka, ima valjanu putnu ispravu, sredstva za uzdržavanje, zdravstveno osiguranje, te nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj i ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. 

Dokazivanje svrhe privremenog boravka 

Dokumentacija kojom se dokazuje svrha privremenog boravka propisana je odredbama članka 7.-17. i 21 do 29. Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (NN  52/12, 81/13 i 38/15).

Uz ispunjeni zahtjev za izdavanje privremenog boravka stranac je dužan priložiti:

  • fotografiju u boji veličine 35x45 mm
  • presliku važeće putne isprave
  • dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju
  • dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje (u visini koja je kao minimum utvrđena Uredbom o načinu izračuna i visini sredstava za uzdržavanje stranaca u Republici Hrvatskoj NN 51/12)
  • dokaz o opravdanosti privremenog boravka
  • konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78c. Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj misiji / konzularnom uredu Republike Hrvatske ili
  • 20 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj.

Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i u ovjerenom prijevodu na hrvatskom jeziku te ovjerene sukladno posebnim propisima. Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci. Ako Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 52/12, 81/13 i 38/15) nije drugačije propisano. 

Način utvrđivanja uvjeta za odobrenje privremenog boravka propisan je Pravilnikom o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj.  

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje odobrenje privremenog boravka u obliku biometrijske dozvole boravka.

Odobrenje za privremeni boravak izdaje se s rokom važenja do jedne godine.

Rok važenja putne isprave mora biti najmanje tri mjeseca duži od roka na koji se izdaje odobrenje za privremeni boravak.

Privremeni boravak u druge svrhe može se odobriti najduže do godine dana, a novi zahtjev za reguliranje boravka u druge svrhe stranac može podnijeti nakon isteka roka od šest mjeseci od isteka važenja privremenog boravka koji je bio odobren u druge svrhe. 

Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka.

Nadležnoj policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku.

Odobrenje za privremeni boravak, odnosno produženje privremenog boravka izdaje se s rokom važenja do jedne godine.

Zahtjev za produženje privremenog boravka podnosi se policijskoj upravi/policijskoj postaji najkasnije 60 dana prije isteka roka važećeg privremenog boravka. Ako stranac u propisanom roku ne podnese zahtjev za produženje privremenog boravka, kaznit će se novčanom kaznom. 

Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi /postaji, stranac je obvezan platiti iznos od 500 kuna za odobrenje privremenog boravka i iznos od 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji. 

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje odobrenja privremenog boravka (500 kuna)  može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave / osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojeva).

Uplata naknade za izradu biometrijske dozvole boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  7005-485-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojeva).

Reguliranje statusa malodobne djece - stranih državljana u Republici Hrvatskoj   

Sukladno odredbama Zakona o strancima malodobnoj djeci - stranim državljanima se može odobriti privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, uz ispunjenje uvjeta propisanih Zakona o strancima i podzakonskim propisima, u slijedeće svrhe: 

  • spajanja obitelji (primjerice malodobnoj djeci čiji roditelji ili posvojitelji imaju odobren privremeni/stalni boravak ili su stranci kojima je odobrena zaštita sukladno Zakonu o azilu ili su hrvatski državljani). Sukladno odredbi članka 51. Zakona o strancima, dužnost je roditelja ili skrbnika djeteta rođenog na teritoriju Republike Hrvatske podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravaka do navršenih tri mjeseca života djeteta
  • srednjoškolskog obrazovanja (može se odobriti maloljetniku koji dolazi temeljem priznatog programa razmjene učenika kojeg je odobrilo ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti)
  • humanitarnog razloga (može se odobriti maloljetniku - žrtvi trgovanja ljudima ili maloljetniku - stranom državljaninu koji je napušten ili je žrtva organiziranog kriminala ili je iz drugih razloga ostao bez roditeljske zaštite, skrbi ili bez pratnje). Napomena: zahtjev za izdavanje odobrenja za privremeni boravak navedene kategorije maloljetnika podnosi skrbnik u prisutnosti maloljetnika (članak 13. stavak 1. Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj)
  • u druge svrhe (primjerice u svrhu liječenja ili ostalo - dokazuje se dokumentacijom propisanom člankom 17. Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj). 

Sukladno članku 19. stavku 1. Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj za izdavanje odobrenja za privremeni boravak za malodobno dijete potrebna je suglasnost drugog roditelja, koja se daje vlastoručnim potpisom zahtjeva, uz zabilješku službene osobe o utvrđenom identitetu roditelja. Ukoliko je jedan od roditelja odsutan, suglasnost se može dati pisanom izjavom kod javnog bilježnika, a suglasnost nije potrebna ako je dijete dano na skrb jednom roditelju. 

Za malodobnu djecu koja se u Republici Hrvatskoj nalaze bez zakonskog zastupnika - roditelja ili skrbnika, a nisu kategorija stranaca koja status regulira u svrhu srednjoškolskog obrazovanja sukladno odredbama navedenog Zakona, potrebno se u svrhu zaštite prava i interesa djeteta prije podnošenja zahtjeva radi reguliranja statusa stranca temeljem odredbi Zakona o strancima, obratiti nadležnim centrima za socijalnu skrb radi određivanja skrbnika/posebnog skrbnika sukladno odredbama Obiteljskog zakona, za vrijeme boravka malodobne djece u Republici Hrvatskoj.   

Rad stranaca

Zakonom o strancima propisano je da stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, ako Zakonom nije drugačije propisano.

Dozvola za boravak i rad je jedinstvena dozvola kojom se strancu dozvoljava privremeni boravak i rad u Republici Hrvatskoj. 

Dozvola za boravak i rad izdaje se na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote.

Odluku o godišnjoj kvoti dozvola donosi Vlada Republike Hrvatske te se objavljuje u 'Narodnim novinama'. 

Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren:

  • stalni boravak
  • azil, supsidijarnu ili privremenu zaštitu
  • privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji sa strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita
  • privremeni boravak iz humanitarnih razloga
  • autonomni boravak
  • status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika, bez zasnivanja radnog odnosa
  • privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja koji je odobren temeljem ugovora o gostovanju. 

Dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote

Vlada Republike Hrvatske donijela je Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2015. (NN 151/14).

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad (Obrazac 9ana temelju godišnje kvote  stranac je dužan priložiti:
  • fotografiju u boji veličine 35x45 mm
  • presliku važeće putne isprave
  • dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju
  • dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
  • ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor
  • dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca
  • dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci) te
  • konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78.c Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske ili
  • 20 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj. 

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote

Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima) može se izdati:

  • dnevnim migrantima pod uvjetom uzajamnosti
  • ključnom osoblju, radnicima i članovima njihovih obitelji, čiji je status reguliran Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Hrvatske (odnosi se na državljane EU)
  • strancima koji obavljaju ključne poslove u trgovačkim društvima, podružnicama i predstavništvima
  • strancima koji su premješteni u okviru internog transfera osoblja unutar trgovačkih društava i ostalih neophodnih osoba, kako je definirano Protokolom o pristupanju Republike Hrvatske Marakeškom ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije
  • strancu koji se samozapošljava u vlastitom trgovačkom društvu ili u trgovačkom društvu u kojem ima vlasnički udio veći od 51 posto ili vlastitom obrtu
  • radniku koji obavlja poslove pružanja usluga u ime ili za inozemnog poslodavca koji nema pravo poslovnog nastana u državi članici EGP-a (inozemni poslodavac je registriran u državi koja nije država članica EGP-a, npr. BiH, Ruska Federacija itd.)
  • učiteljima i nastavnicima koji izvode nastavu u školskim ustanovama na jeziku i pismu nacionalnih manjina
  • profesionalnim športašima ili športskim djelatnicima koji rade u Republici Hrvatskoj
  • umjetnicima koji rade u ustanovama u kulturi u Republici Hrvatskoj
  • strancima koji su zasnovali radni odnos u stranim udrugama koje su registrirane kao strana udruga u Republici Hrvatskoj i još najmanje tri države
  • strancima koji su članovi zakladnih tijela predstavništava stranih zaklada i fundacija upisanih u Upisnik predstavništava stranih zaklada i fundacija u Republici Hrvatskoj
  • strancima koji rade na temelju programa mobilnosti mladih koje Republika Hrvatska provodi u suradnji s drugim državama
  • znanstvenim istraživačima te strancima koji se zapošljavaju na znanstvena, znanstveno – nastavna ili druga istraživačka radna mjesta u znanstvenim pravnim osobama
  • profesorima – izvornim govornicima stranih jezika, lektorima i drugim nastavnicima koji izvode nastavu na hrvatskim visokim učilištima ili registriranim školama stranih jezika
  • strancima koji rade na temelju međunarodnog ugovora, osim ugovora iz članka 79. stavka 1. točke 2. Zakona o strancima.

Uvjeti za izdavanje dozvole za boravak i rad propisani su člankom 77. i člankom 78. Zakona o strancima. 

INVESTITORI - Dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se odobriti strancu koji ispunjava uvjete za privremeni boravak i :

  • koji u trgovačkom društvu obavlja ključne poslove sukladno članku 76. stavku 2. ovoga Zakona ili u tom trgovačkom društvu ima vlasnički udio od najmanje 51 posto, a trgovačko društvo:
  • je nositelj poticajnih mjera sukladno propisu o poticanju ulaganja, ili
  • provodi strateške investicijske projekte sukladno propisu o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske
  • koji u Republici Hrvatskoj obavlja poslove ili provodi projekte na temelju međunarodnih ugovora o stručno-tehničkoj pomoći, koje je Republika Hrvatska sklopila s Europskom unijom, drugom državom ili međunarodnom organizacijom.

Uz zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote stranac je dužan priložiti:

  • fotografiju u boji veličine 35x45 mm
  • presliku važeće putne isprave
  • dokaz o osiguranom zdravstvenom osiguranju
  • dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje
  • ugovor o radu, odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili drugi odgovarajući ugovor (osim stranca koji se samozapošljava u vlastitom obrtu)    
  • dokaz o stečenoj obrazovnoj kvalifikaciji i osposobljenosti stranca (nije potrebno ako se radi o strancima iz članka 76. stavak 1. točke 2., 3., 4., 5., 8., 10., 11., 12., i 15. Zakona o strancima
  • dokaz o registraciji trgovačkog društva, podružnice, predstavništva, obrta, udruge ili ustanove u Republici Hrvatskoj (izvatci iz odgovarajućeg registra ne smiju biti stariji od šest mjeseci)
  • obrazloženje o opravdanosti zapošljavanja stranca koje sadrži podatke o stručnom znanju, kvalifikacijama i radnom iskustvu stranca, te iz kojih razloga se radno mjesto ne može popuniti s hrvatskog tržišta radne snage (osim u slučaju iz članka 76. stavka 1. točke 2., 4., 5. i 6. i 13.)
  • druge dokaze kako je u daljnjem tekstu navedeno, ovisno temeljem koje zakonske odredbe se traži izdavanje dozvole za boravak i rad te
  • konzularnu pristojbu, sukladno Tarifnom broju 78a Zakona o upravnim pristojbama, ako zahtjev podnosi u diplomatskoj misiji / konzularnom uredu Republike Hrvatske ili
  • 20 kuna biljega, ako zahtjev podnosi u Republici Hrvatskoj. 

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje biometrijska dozvola boravka.

Ako je zahtjev podnesen u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu - stranac će biti obaviješten da je zahtjev riješen te da dođe u nadležnu policijsku upravu odnosno policijsku postaju radi davanja biometrijskih podataka za izdavanje dozvole boravka.

Nadležnoj policijskoj upravi /postaji stranac je obvezan prijaviti boravište u roku od tri dana od ulaska u Republiku Hrvatsku. 

Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi / postaji stranac je obvezan platiti iznos od 800 kuna za izdavanje dozvole za boravak i rad i iznos 240 kuna za izradu biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi / policijskoj postaji.  

 

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje dozvole za boravak i rad (800 kuna) može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno 10 brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno deset brojčanih oznaka).

Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Zahtjev za produženje podnosi se policijskoj upravi/policijskoj postaji najkasnije 60 dana prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad. Ako stranac u propisanom roku ne podnese zahtjev za produženje dozvole za boravak i rad, kaznit će se novčanom kaznom.  

 

Potvrda o prijavi rada

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 90 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći stranci:

1. prokuristi, ključno osoblje i članovi nadzornog odbora trgovačkog društva koji obavljaju poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,

2. pružatelji usluga u turizmu, turistički zastupnici, odnosno animatori sukladno posebnim propisima,

3. znanstvenici na znanstvenom i stručnom usavršavanju, znanstvenici – predstavnici međunarodnih organizacija te znanstvenici koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,

4. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i obrazovne suradnje, kao i upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih, obrazovnih i znanstvenih institucija koje u Republici Hrvatskoj imaju svoje podružnice, ako dolaze iz matične institucije,

5. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,

6. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,

7. predstavnici i osoblje vjerskih zajednica koji obavljaju poslove isključivo vezane uz vjersku ili karitativnu službu,

8. stranci koji u organizaciji hrvatskih udruga ili institucija dolaze na volonterski rad u radnim kampovima i na sličnim radno-obrazovnim programima odnosno koji dolaze na praksu u diplomatske misije ili konzularne urede akreditirane u Republici Hrvatskoj,

9. volonteri koji volontiraju u neprofitnim udrugama i ustanovama u Republici Hrvatskoj sukladno posebnim propisima, odnosno na temelju programa međunarodne razmjene i suradnje volontera,

10. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze obaviti vježbenički staž u trgovačka društva, podružnice ili predstavništva kojih su vlasnici strane tvrtke ako ti stranci dolaze iz te tvrtke u sjedištu, odnosno iz njezinog predstavništva ili podružnice u nekoj drugoj državi,

11. stranci koji obavljaju poslove nadzora i inspekcije remonta i izgradnje brodova, odnosno stranci koji obavljaju poslove nadzora ili inspekcije proizvodnje, montaže opreme, strojeva i drugih postrojenja na temelju ugovora o izvozu ili narudžbi stranog naručitelja,

12. stranci koji rade na plovilima i upisani su u popis posade,

13. stranci koji obavljaju stručnu praksu, usavršavanje ili volontiranje u okviru Programa Zajednice, Programa za cjeloživotno učenje i programa Mladih na djelu i ostalih međunarodnih programa te ostalih programa i inicijativa koje provodi tijelo nadležno za poslove obrazovanja i znanosti i tijela u čijoj je nadležnosti volonterstvo,

14. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,

15. stranci koji provode stručnu izobrazbu, usavršavanje ili školovanje radnika zaposlenih kod pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,

16. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku strojeva ili opreme,

17. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,

18. učenici koji putem ovlaštene organizacije ili kroz program razmjene učenika dolaze na praksu.

19. stranci koji dolaze kod hrvatskih pravnih ili fizičkih osoba, ustanova ili udruga obaviti vježbenički staž za koji ne primaju naknadu. 

Naprijed navedenim strancima iz točke 3., 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. koji namjeravaju boraviti i raditi u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana, može se izdati dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote, ukoliko ispunjavaju uvjete za privremeni boravak i prilože dokaz o obavljanju i trajanju poslova u Republici Hrvatskoj.

VAŽNO: stranci koji sudjeluju u Programu Mladi na djelu i njegovim sljednicima nisu dužni priložiti dokaz o zdravstvenom osiguranju, osim ako drugačije propisuju programska pravila.

Volonterima iz točke 9. dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se izdati ako imaju od 18 do 65 godina života i zaključen ugovor o volontiranju sukladno posebnim propisima o volontiranju. Organizacija u kojoj će stranac volontirati mora preuzeti punu odgovornost za stranca za vrijeme volontiranja, što uključuje troškove uzdržavanja, smještaja, prehrane te troškove zdravstvenog osiguranja i povratka.

Strancima iz točke 19. dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote može se izdati ako stranac priloži dokaz o obavljanju vježbeničkog staža upravnoj ili fizičkoj osobi, ustanovi ili udruzi, koju priznaje nadležno tijelo prema djelatnosti u kojoj se obavlja vježbenički staž. 

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 60 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi sljedeći stranci:

  • pružatelji revizorskih i konzultantskih usluga
  • predavači koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima
  • umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i druge kulturne priredbe, odnosno autori i izvođači na području filmske i televizijske umjetnosti
  • radnici u cirkusima ili zabavnim parkovima. 

Na temelju potvrde o prijavi rada, do 30 dana u kalendarskoj godini, mogu raditi stranci:

  • autori i izvođači na području glazbene, glazbeno-scenske i plesne umjetnosti kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko osoblje
  • na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže njihov poslodavac.

VAŽNO: Stranci ili pravna ili fizička osoba koja će se koristiti njihovim uslugama, dužni su prije početka rada, od nadležne policijske uprave, odnosno policijske postaje, pribaviti potvrdu o prijavi rada prema mjestu obavljanja poslova ili sjedištu poslodavca.

Potvrde o prijavi rada izdaje nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja temeljem slijedeće dokumentacije:

  • pisanog zahtjeva za izdavanje potvrde o prijavi rada (koji sadrži osobne podatke o strancu, vremenu potrebnom za obavljanje posla i vrsti poslova koje će stranac obavljati), te uz
  • predočenje ovjere preslike važeće putne isprave stranca odnosno druge isprave koja služi za prelazak državne granice i
  • dokumentacije iz koje je vidljivo da se radi o poslovima za koje se traži izdavanje potvrde o prijavi rada

 

Na temelju izdane potvrde o prijavi rada stranac za istog poslodavca ili primatelja usluge može raditi na cijelom području Republike Hrvatske.

Pravna ili fizička osoba koja zapošljava ili koristi usluge naprijed navedenih stranaca mora imati sklopljen odgovarajući ugovor ili drugi dokaz o izvršenju posla sa strancem ili inozemnim poslodavcem koji upućuje stranca na rad u Republiku Hrvatsku.  

Za izdavanje potvrde o prijavi rada nije potrebna punomoć. 

Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja potvrde o prijavi rada stranac je obavezan platiti 20 kuna biljega te kod preuzimanja potvrde o prijavi rada uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 150 kuna, koja se plaća putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji. 

NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za izdavanje potvrde o prijavi rada u iznosu od 150 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna, na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih oznaka).

Stalni boravak

Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva u Republici Hrvatskoj ima neprekidno pet godina zakoniti boravak, što uključuje odobren privremeni boravak, azil ili supsidijarnu zaštitu.

Smatra se da je stranac neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao višekratno do deset mjeseci ili jednokratno do šest mjeseci.

U trenutku odlučivanja o zahtjevu za odobrenje stalnog boravka stranac mora imati odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak neće se odobriti strancu ako mu je poništen azil ili supsidijarna zaštita. 

Zahtjev za odobrenje stalnog boravka (Obrazac 1a) podnosi se u policijskoj upravi/postaji nadležnoj prema mjestu boravišta stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova. 

U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:

  • boravak na temelju izdane dozvole za boravak i rad sezonskim radnicima, dnevnim migrantima i pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca
  • vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora. 

Strancu kojem je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka, računa se samo polovica vremena provedenog na temelju odobrenog privremenog boravka u svrhu studiranja.

Za strance koji imaju status azilanta ili supsidijarnu zaštitu u vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se polovica razdoblja od dana podnošenja zahtjeva za odobrenje međunarodne zaštite na temelju kojeg mu je odobren status pa do dana odobrenja međunarodne zaštite ili cjelokupno razdoblje ako je ono dulje od 18 mjeseci. 

Također, stalni boravak može se odobriti i:

  • strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno tri godine odobren privremeni boravak, a u statusu izbjeglice je bio najmanje deset godina, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice
  • strancu koji je imao prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan 8.listopada 1991. godine, a koji je korisnik programa povratka ili obnove ili stambenog zbrinjavanja, što se dokazuje potvrdom nadležnog državnog tijela za izbjeglice i za kojeg je utvrđeno da se vratio s namjerom da trajno živi u Republici Hrvatskoj  
  • djetetu koje živi u Republici Hrvatskoj:
  • čija oba roditelja u trenutku rođenja djeteta imaju odobren stalni boravak
  • čiji jedan od roditelja u trenutku rođenja djeteta ima odobren stalni boravak (uz suglasnost drugog roditelja)
  • čiji jedan roditelj, u trenutku rođenja djeteta, ima odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj, a drugi je roditelj nepoznat, umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi ili potpuno, odnosno djelomično lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb
  • strancu koji je rođen i od rođenja živi na području Republike Hrvatske, ali zbog opravdanih razloga na koje nije mogao utjecati, nije imao reguliran boravak (što se dokazuje izvodom iz matične knjige rođenih, dokazom o pohađanju predškolske i školske ustanove, dokazom o zaposlenju, dokazom o korištenju zdravstvene zaštite, dokazom o korištenju socijalnih prava kao i drugim dokazima kojima stranac potkrepljuje činjenicu življenja na području Republike Hrvatske). 

Uvjeti za odobrenje stalnog boravka

Stalni boravak odobrit će se strancu koji:

1. ima valjanu stranu putnu ispravu,

2. ima sredstva za uzdržavanje,

3. ima zdravstveno osiguranje,

4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo te hrvatsku kulturu i društveno uređenje,

5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje. 

Stranci povratnici i izbjeglice ne moraju ispunjavati uvjete iz naprijed navedenih točaka 2., 3. i 4.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma mogu provoditi visoka učilišta, srednjoškolske ustanove i ustanove za obrazovanje odraslih koje na temelju odobrenja ministarstva nadležnog za obrazovanje izvode programe iz hrvatskog jezika.

Poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske stranac dokazuje popunjavanjem upitnika u postupku odobrenja stalnog boravka.

Stranac koji je samostalnim popunjavanjem upitnika iz poznavanja hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske dokazao poznavanje hrvatske kulture i društvenog uređenja Republike Hrvatske ne mora polagati ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma.

Ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma te hrvatske kulture i društvenog uređenja ne moraju položiti: 

  • djeca predškolske dobi
  • polaznici, odnosno osobe koje su završile osnovno, srednje ili visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj
  • osobe starije od 65 godina ako nisu u radnom odnosu.

Na pisani zahtjev za izdavanje odobrenja stalnog boravka stranac je obvezan platiti 20 kuna biljega te kod preuzimanja rješenja o odobrenju stalnog boravka uplatiti upravnu pristojbu u iznosu od 900 kuna i iznos od 240 kuna za izdavanje biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se plaćaju putem opće uplatnice na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji.   

 

NAPOMENA: Uplata upravne pristojbe za odobrenje stalnog boravka u iznosu od 900 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do deset brojčanih oznaka).

Uplata naknade u iznosu od 240 kuna na izradu biometrijske dozvole boravka može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Biometrijska dozvola boravka 

Dozvola boravka izdaje se strancu na odobrenom privremenom ili stalnom boravku. 

Za izdavanje biometrijske dozvole boravka prilaže se fotografija veličine 30x35 mm.

Potrebno je dati na uvid važeću putnu ispravu, odnosno drugu ispravu o identitetu, a službena osoba koja zaprima zahtjev za izdavanje dozvole boravka dužna je utvrditi identitet osobe koja podnosi zahtjev. 

Cijena biometrijske dozvole boravka iznosi 240 kuna

Iznos od 240 kn uplaćuje se na šalteru pošte / FINA-e / banke.

Iznos koji se plaća za navedenu ispravu može se uplaćivati samo putem uplatnica koje se dobiju u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, obzirom da navedene uplatnice sadrže serijski kontrolni broj. 

Nadležni službenik izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o podnijetom zahtjevu, a dozvolu boravka stranac osobno podiže u policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP) u kojoj je zahtjev predan. 

NAPOMENA:

Uplata pristojbi za dozvolu boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-485-OIB (navodi se OIB osobe kojoj će se izraditi dozvola boravka).   

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

 

 

Biometrijska posebna putovnica za strance

Radi se o novom dokumentu – putnoj ispravi koja će se izdavati strancima na privremenom/stalnom boravku ili s odobrenom supsidijarnom zaštitom, a koji bez svoje krivnje ne mogu ishoditi putnu ispravu države čiji su državljani.  

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 320 kuna za izradu posebne putovnice za stranca može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-434-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-434-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Pogranične propusnice – Bosna i Hercegovina

Pograničnu propusnicu mogu izvaditi osobe s boravištem u pograničnom području Bosne i Hercegovine u dubini od pet kilometara i izdaje se na rok važenja od pet godina, od datuma njezina izdavanja, odnosno do isteka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična propusnica izdana.

Republika Hrvatska pogranične propusnice izdaje stanovnicima pograničnog područja u Bosni i Hercegovini, a Bosna i Hercegovina stanovnicima pograničnog područja u Republici Hrvatskoj.

Propusnice se izdaju kada postoji ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana poveznica s pograničnim područjem (posao, škola, nekretnina itd.).

Zahtjev za izdavanje pogranične propusnice podnosi se nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji ili u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini. O zahtjevu za izdavanje pogranične propusnice odlučuje nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja. Izrađena pogranična propusnica preuzima se kod nadležnog tijela kod kojeg je podnesen zahtjev za izdavanje.

Pogranična propusnica se izdaje na neposredni osobni zahtjev osobe koja popunjava obrazac zahtjeva za izdavanje pogranične propusnice sukladno članku 7. Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu – Prilog D, potpisanog u Bruxellesu 19. lipnja 2013. 

Sukladno Sporazumu, Bosna i Hercegovina priznaje pogranične propusnice izdane od nadležnih tijela Republike Hrvatske sukladno Sporazumu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji od 5.ožujka 2003. godine, kao valjane isprave s  kojima stanovnici pograničnog područja Republike Hrvatske imaju pravo nesmetano prelaziti granicu i boraviti u pograničnom području.

Pogranične propusnice koje su izdane sukladno Sporazumu iz 2003. godine, nadležna tijela Bosne i Hercegovine zamijenit će bez naknade najkasnije u roku od jedne  godine, od datuma kada će početi izdavati pogranične propusnice sukladno odredbama novog Sporazuma i kada će pogranične propusnice izdane prema Sporazumu iz 2003. godine prestati vrijediti. 

Zahtjevu se prilaže:

  • preslika valjane putne isprave koju će službena osoba ovjeriti nakon uvida u original
  • 2 fotografije veličine 30×35 mm
  • dokument kojim se može dokazati opravdana potreba za redoviti prelazak zajedničke državne granice pod uvjetima pograničnog režima, odnosno ekonomska, socijalna, obiteljska ili druga opravdana poveznica (preslika radne knjižice, ugovor o radu, potvrda o pohađanju škole, preslika vlasničkog lista zemljišta koje se obrađuje i slično), a koji nije stariji od šest  mjeseci, računajući od datuma podnošenja zahtjeva
  • dokument kojim se može dokazati boravište u pograničnom području, na način propisan odredbama Sporazuma.

Pogranična propusnica izdaje se s rokom važenja od pet godina od datuma izdavanja, odnosno do isteka roka valjanosti putne isprave na temelju koje je pogranična propusnica izdana, ako je rok kraći. Isprave koje se prilažu uz zahtjev moraju biti u izvorniku ili ovjerenoj preslici, a strane isprave i u prijevodu na hrvatski jezik, ovjerene sukladno posebnim propisima.

Od 1. srpnja 2013. godine izdaju se nove pogranične propusnice koje sadržavaju elektronički nosač podataka (RFID čip). 

Cijena biometrijske pogranične propusnice iznosi 225 kuna

NAPOMENA: Uplata naknade u iznosu od 225 kuna za izradu biometrijske pogranične propusnice može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-477-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-477-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo vozilo stranih registarskih oznaka

U slučaju prometne nesreće u kojoj je sudjelovalo vozilo inozemnih registarskih oznaka, policijski službenik koji je bio na očevidu prometne nesreće dužan je vlasniku vozila izdati Potvrdu o oštećenju vozila, koja je neophodna za prelazak državne granice.

Ne postoje propisani dokumenti koje bi policijska postaja, na čijem se području dogodila prometna nesreća, morala izdati stranom državljaninu, sudioniku prometne nesreće, već dostavlja dokumente tražene u pisanom zahtjevu.

Najtraženiji dokument koji strani državljani ili osiguravatelji traže jest Zapisnik o očevidu prometne nesreće.   

Boravak i rad državljana država članica EGP-a i članova njihovih obitelji

Državljanin države članice EGP-a i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde o prijavi rada.

Odredbe Zakona o strancima koje se odnose na državljane država članica EGP-a, odnose se i na državljane Švicarske Konfederacije.

Odredbe Zakona o strancima koje se odnose na članove obitelji državljana države članice EGP–a primjenjuju se na strance - članove obitelji hrvatskih državljana.

NAPOMENA: 1. srpnja 2013. godine stupila je na snagu Uredba o privremenoj primjeni pravila o radu državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji (NN  79/13), kojom se utvrđuje privremena primjena pravila o radu državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji koji su državljani one države članice Europske unije koja na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji primjenjuje nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma.

U odnosu na rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji bez obzira jesu li državljani država članica Europske unije ili trećih država, primjenjivat će se istovrsne mjere temeljene na uzajamnosti.

Mjere se primjenjuju na rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji sve dok države članice Europske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma u odnosu na rad državljana Republike Hrvatske i članova njihovih obitelji. 

Državljani država članica Europske unije i članovi njihovih obitelji na koje se primjenjuje Uredba svoj radno pravni status u Republici Hrvatskoj mogu regulirati sukladno odredbama Zakona o strancima, na slijedeći način:

  • ako žele raditi do 90 dana godišnje, temeljem potvrde o prijavi rada (članak 82. i članak 83. Zakona o strancima)
  • ako žele raditi duže od 90 dana godišnje te zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj, moraju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote.

Popis država na koje se Uredba odnosi nalazi se na web stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava.  

Mjere ograničenja ne primjenjuju se na slobodu osnivanja poslovnog nastana državljana jedne države članice na državnom području druge države članice niti na slobodu pružanja usluga.

Slijedom navedenog, svi državljani država članica Europske unije (neovisno o tome jesu li državljani države EU koja je donijela mjeru ograničenja za hrvatske državljane) koji se samozapošljavaju u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu, odnosno koji pružaju usluge ili su raspoređeni radnici, svoj status reguliraju sukladno glavi X. Zakona o strancima, a što znači da mogu raditi u Republici Hrvatskoj bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada.

Navedena kategorija osoba do tri mjeseca može raditi bez prijave privremenog boravka, a ukoliko namjeravaju raditi duže od tri mjeseca, prijavit će privremeni boravak u svrhu rada temeljem članka 158. Zakona o strancima, te će im biti izdana potvrda o prijavi privremenog boravka u svrhu rada. Boravišna iskaznica će im se izdati na njihov zahtjev.

Kratkotrajni, privremeni i stalni boravak državljanina države članice EGP-a

Kratkotrajni boravak

Državljanin države članice EGP-aima pravo boraviti u Republici Hrvatskoj do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, ako posjeduje valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu.

Privremeni boravak

Državljanin države članice EGP-a koji namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužan je, najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, prijaviti privremeni boravak (Obrazac 1b) nadležnoj policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka. 

Uz prijavu se prilaže i preslika važeće osobne iskaznice ili putne isprave, koju službena osoba ovjerava nakon uvida u original.   

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a ispisuje se iz informacijskog sustava bez naknade. Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se na zahtjev državljanina EGP-a s rokom važenja od 10 godina.

 

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu rada

Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

  • valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu
  • potvrdu o radnom odnosu ili dokaz da je samostalni djelatnik. 

 

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u svrhu studiranja ili strukovne izobrazbe 

Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

  • valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu
  • je upisan na visoko učilište ili strukovnu izobrazbu
  • priloži izjavu o sredstvima za uzdržavanje za sebe i članove svoje obitelji, kako ne bi prilikom boravka u Republici Hrvatskoj bili na teret sustavu socijalne skrbi
  • zdravstveno osiguranje. 

Potvrda o prijavi privremenog boravka državljanina države članice EGP-a u druge svrhe 

Državljaninu države članice EGP-a izdat će se potvrda o prijavi privremenog boravka ako ima:

  • valjanu osobnu iskaznicu ili putnu ispravu
  • sredstva za uzdržavanje
  • zdravstveno osiguranje.                                        

Potvrda o prijavi privremenog boravka člana obitelji koji je državljanin države članice EGP-a

Član obitelji državljanina države članice EGP-a koji ima državljanstvo države članice EGP-a, a namjerava boraviti duže od tri mjeseca, dužan je najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka prijaviti privremeni boravak (Obrazac 1b) i priložiti: 

  • presliku važeće osobne iskaznice ili putne isprave, koju službena osoba ovjerava nakon uvida u original
  • ispravu kojom dokazuje da je član obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 1. do 6. Zakona o strancima
  • odgovarajuće isprave kojima dokazuje da je zbog svoje materijalne i socijalne situacije u državi iz koje dolazi u osiguranju osnovnih potreba ovisan o državljaninu države članice EGP-a ili da je član njegovog kućanstva ili da mu je zbog ozbiljnih zdravstvenih razloga potrebna osobna skrb državljanina države članice EGP-a ako je član obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 7. Zakona o strancima.    

Član obitelji hrvatskog državljanina iz članka 162. Zakona o strancima, koji je i sam državljanin države članice EGP-a, može izvršiti prijavu privremenog boravka u svrhu spajanja obitelji na opisan način. 
Napomena: članovi obitelji hrvatskih državljana ne trebaju prilagati izvatke iz matice rođenih ili rodnog lista, vjenčanog lista ili izvatka iz matice vjenčanih, već će se isti pribaviti iz Matičnog ureda po službenoj dužnosti.

Uz unaprijed navedenu dokumentaciju, član obitelji hrvatskog državljanina dužan je priložiti i dokaz da je hrvatski državljanin:

- zaposlen ili je samozaposlena osoba ili
- upisan na visoko učilište ili strukovnu izobrazbu, ima zdravstveno osiguranje te da priloži izjavu da posjeduje sredstva za uzdržavanje ili
- ima sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje.    

Prijava privremenog boravka državljanina EGP-a ispisuje se iz informacijskog sustava ovoga Ministarstva bez naplate.

Državljani EGP-a, koji to žele, mogu podnijeti zahtjev za izdavanje biometrijske boravišne iskaznice (residence card) po cijeni od 240 kuna.

 

Stalni boravak državljanina države članice EGP-a

Državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak nakon pet godina neprekidnog zakonitog boravka u Republici Hrvatskoj (članak 173. stavak 1. Zakona o strancima).

U iznimnim slučajevima državljanin države članice EGP-a ima pravo na stalni boravak i prije pet godina neprekidnog zakonitog boravka.

Iznimke se propisane člankom 174. Zakona o strancima.

Državljanin države članice EGP-a policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, prijavljuje stalni boravak (Obrazac 3b).

Državljaninu države članice EGP-a izdaje se biometrijska boravišna iskaznica s rokom važenja od deset godina.           

Kratkotrajni,  privremeni i  stalni boravak za člana obitelji koji nije državljanin države članice EGP-a

Kratkotrajni boravak

Član obitelji koji nema državljanstvo države članice EGP-a ima pravo boraviti na području Republike Hrvatske do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku ako ima valjanu putnu ispravu. 

Privremeni boravak

Član obitelji državljanina države članice EGP-a, koji nije državljanin države članice EGP-a, a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj  duže od tri mjeseca, dužan je najkasnije u roku od osam dana od isteka tri mjeseca boravka policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, podnijeti zahtjev za boravišnu iskaznicu za člana obitelji državljanina Unije (Obrazac 2b), kojom dokazuje pravo privremenog boravka, o čemu se bez odgode izdaje potvrda.  

Članu obitelji izdat će se boravišna iskaznica ako:

  • ima valjanu putnu ispravu
  • priloži ispravu kojom dokazuje da je član obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 1. do 6. Zakona o strancima
  • priloži ispravu koju je izdalo nadležno tijelo države iz koje dolazi, a kojom se službeno potvrđuje da je uzdržavani član obitelji, odnosno član kućanstva državljanina država članice EGP-a ili priloži dokaz o postojanju ozbiljnih zdravstvenih razloga zbog kojih je neophodno da ga državljanin države članice EGP-a osobno njeguje, ako se radi o članu obitelji iz članka 162. stavka 1. točke 7. Zakona o  strancima
  • ne predstavlja prijetnju za javni poredak ili nacionalnu sigurnost
  • nema zabranu ulaska i boravka u Republiku Hrvatsku.

Član obitelji hrvatskog državljanina iz članka 162. Zakona o strancima, koji sam nije državljanin države članice EGP-a, status stranca u Republici Hrvatskoj može regulirati temeljem boravišne iskaznice na opisan način.

Napomena: članovi obitelji hrvatskih državljana ne trebaju prilagati izvatke iz matice rođenih ili rodnog lista, vjenčanog lista ili izvatka iz matice knjige vjenčanih, već će se isti pribaviti iz Matičnog ureda po službenoj dužnosti.

Uz navedenu dokumentaciju, član obitelji hrvatskog državljanina dužan je priložiti i dokaz da je hrvatski državljanin:

  • zaposlen ili je samozaposlena osoba ili
  • upisan na visoko učilište ili strukovnu izobrazbu, ima zdravstveno osiguranje te da priloži izjavu da posjeduje sredstva za uzdržavanje ili
  • ima sredstva za uzdržavanje i zdravstveno osiguranje.

Biometrijska boravišna iskaznica izdaje se s rokom važenja od pet godina, odnosno kraćim ukoliko državljanin države članice EGP-a namjerava boraviti u Republici Hrvatskoj kraće od pet godina. 

Stalni boravak

Zahtjev za izdavanje dozvole stalnog boravka (Obrazac 3bpodnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka, prije isteka važenja boravišne iskaznice za člana obitelji državljanina EGP-a.

Član obitelji koji nije državljanin države članice EGP-a, a neprekidno zakonito boravi najmanje pet godina s državljaninom države članice EGP-a u Republici Hrvatskoj ima pravo na stalni boravak.

Iznimno, član obitelji iz članka 162. Zakona o strancima, koji s državljaninom države članice EGP-a boravi u Republici Hrvatskoj manje od pet godina neprekidno ima pravo na stalni boravak ako je:

  • državljanin države članice EGP-a umro za vrijeme trajanja privremenog boravka u svrhu rada koji je trajao neprekidno dvije godine prije smrti ili je smrt nastupila kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti
  • bračni drug koji je izgubio hrvatsko državljanstvo ženidbom/udajom za radnika ili samostalnog djelatnika državljanina države članice EGP-a.

Pravo na stalni boravak, bez obzira na trajanje boravka u Republici Hrvatskoj, ima i član obitelji koji boravi u Republici Hrvatskoj s državljaninom države članice EGP-a koji je stekao pravo stalnog boravka sukladno članku 174. Zakona o strancima.

Članu obitelji iz članka 162. Zakona o strancima, koji nije državljanin države članice EGP-a, a ima pravo na stalni boravak, izdat će se dozvola stalnog boravka u roku od šest mjeseci od dana podnošenja zahtjeva.

Iskaznica stalnog boravka za člana obitelji državljanina države članice EGP-a, koji nije državljanin države članice EGP-a, izdaje se s rokom važenja od deset godina.

Reguliranje statusa stranaca na poplavljenim područjima Republike Hrvatske

Strani državljani koji su podnijeli zahtjeve radi reguliranja statusa stranaca u Republici Hrvatskoj sukladno odredbama Zakona o strancima (“Narodne novine”, broj: 130/11 i 74/13), a koji: 
  • borave na poplavljenim područjima i 
  • trenutno nisu u mogućnosti stanovati u svojim uništenim/oštećenim kućama uslijed elementarne nepogode te borave na drugoj adresi stanovanja te 
  • ispunjavaju ostale zakonske uvjete za reguliranje statusa stranaca

moći će regulirati svoj status sukladno odredbama navedenog Zakona. 

Boravišna iskaznica

Boravišna iskaznica može se izdati državljaninu EGP-a ili članu njegove obitelji ako ima privremeni ili stalni boravak.

Za izdavanje biometrijske boravišne iskaznice prilaže se  fotografija veličine 30×35 mm.

Cijena biometrijske boravišne iskaznice iznosi 240 kuna

Potrebno je dati na uvid važeću putnu ispravu, odnosno drugu ispravu o identitetu, a službena osoba koja zaprima zahtjev za izdavanje boravišne  iskaznice dužna je utvrditi identitet osobe koja podnosi zahtjev. 

Nadležni službenik izdaje podnositelju zahtjeva potvrdu o podnijetom zahtjevu, a boravišnu iskaznicustranac podiže osobno u policijskoj upravi / policijskoj postaji (PU/PP) u kojoj je zahtjev predan. 

NAPOMENE: 

  • na šalteru za kupovinu obrazaca i biljega stranac dobiva i uplatnicu za uplatu iznosa od 240 kuna, koji se uplaćuje na šalteru pošte / FINA-e / banke
  • iznos koji se plaća za navedenu ispravu može se uplaćivati samo putem uplatnica koje se dobiju u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji, obzirom da navedene uplatnice sadrže serijski kontrolni broj koji ne može biti jednak kod dvije osobe
  • uplata pristojbi za boravišnu iskaznicuu iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj 7005-485-OIB (navodi se OIB osobe kojoj će se izraditi boravišna iskaznica).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

 

Raspoređeni radnici

Raspoređeni radnik je radnik kojeg strani poslodavac u okviru privremenog ili povremenog prekograničnog pružanja usluga na ograničeno vrijeme upućuje na rad u RH, koja nije država u kojoj uobičajeno radi:

  • temeljem ugovora između korisnika usluge i poslodavca ili
  • u svoju podružnicu ili u društvo u vlasništvu poslodavca – ili  
  • ga ustupa korisniku u RH kao agencija za privremeno zapošljavanje  (radni odnos A-R).

Raspoređeni radnik može biti državljanin treće države ili EGP-a.

Strani poslodavac:  fizička ili pravna osoba koja ima poslovni nastan u EGP-u.

Strani poslodavac dužan je prije početka upućivanja podnijeti izjavu o upućivanju sa sadržajem koji je propisan Zakonom o strancima, pisano ili elektroničkim putem tijelu koje je posebnim propisom određeno kao nadležno tijelo za  koordinaciju sustava socijalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj. Raspoređeni radnici (državljani EGP-a i državljani trećih država) moraju imati potvrdu A1, koju im izdaje matična država iz koje su izaslani te mogu raditi u Republici Hrvatskoj do 90 dana bez ishođenja potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad.

Raspoređeni radnici (državljani EGP-a i državljani trećih država) mogu raditi u Republici Hrvatskoj do 90 dana bez ishođenja potvrde o prijavi rada ili dozvole za boravak i rad. 

Ako bi navedena kategorija stranih državljana radila u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana reguliraju status na slijedeći način:

Raspoređenom radniku - državljaninu treće države PU/PP odobrava privremeni boravak u svrhu rada raspoređenog radnika ako ispunjava uvjete iz članka 54. i članka 86. stavka 1.  Zakona o strancima, te mu se izdaje dozvola boravka.

Raspoređeni radnik - državljanin EGP-a u PU/PP prijavljuje privremeni boravak u svrhu rada sukladno Glavi X. Zakona o strancima te mu se izdaje potvrda o prijavi rada koja se ispisuje iz informacijskog sustava MUP-a bez naplate. Državljanin EGP-a ukoliko želi, može podnijeti zahtjev za izdavanje boravišne iskaznice.

 

Boravak i rad državljana trećih država koji imaju odobren stalni boravak u drugoj državi članici EGP-a i članova njihovih obitelji

Ulazak i boravak državljanina treće države koji ima odobrenje stalnog boravka u drugoj državi članici EGP-a

Kratkotrajni boravak

Državljanin treće države koji u drugoj državi članici EGP-a ima odobren stalni boravak može boraviti na području Republike Hrvatske do tri mjeseca od dana ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno do isteka roka na koji je izdana viza ili boravišna iskaznica koju je izdala druga država članica EGP-a, ako je rok važenja vize ili boravišne iskaznice kraći od tri mjeseca.

 Privremeni boravak

Državljanin treće država koji u drugoj državi članici EGP-a ima odobren stalni boravak, a namjerava boraviti duže od tri mjeseca u Republici Hrvatskoj dužan je prije isteka roka valjanosti vize ili boravišne iskaznice koju je izdala druga država članica, policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji podnijeti zahtjev za odobrenje privremenog boravka.

O podnesenom zahtjevu izdaje se potvrda.

Privremeni boravak će se odobriti ako navedeni stranac ima:

  • valjanu putnu ispravu
  • sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obitelji
  • zdravstveno osiguranje te
  • ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhu. 

Ako je zahtjev pozitivno riješen, strancu se izdaje odobrenje privremenog boravka u obliku biometrijske dozvole boravka. 

 

Odobrenje privremenog boravka članu obitelji

Članu obitelji državljanina treće države iz članka 184. Zakona o strancima koji u Republici Hrvatskoj ima odobren privremeni ili stalni boravak odobrit će se privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji:

  • ako u drugoj državi članici EGP-a ima odobren boravak i
  • ako je s državljaninom treće države boravio u zajedničkom kućanstvu u državi u kojoj državljanin treće države ima stalni boravak. 

Članovima obitelji državljanina treće države iz članka 184. Zakona smatraju se:

  • bračni drugovi
  • maloljetna zajednička djeca bračnih drugova, njihova maloljetna posvojena djeca te maloljetna djeca svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj
  • roditelji ili posvojitelji maloljetne djece. 

 

Podnošenje zahtjeva za privremeni boravak

Državljanin treće države iz članka 184. Zakona o strancima i član njegove obitelji zahtjev za odobrenje privremenog boravka mogu podnijeti i u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imaju odobren boravak.

 

Boravak i rad visokokvalificiranih državljana trećih država 

Izdavanje dozvole boravka i rada »EU plave karte«

Državljanin treće države koji je visokokvalificirani radnik dužan je podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole boravka i rada (Obrazac 1 - Pravilnik o boravku i radu visokokvalificiranih državljana trećih država u Republici Hrvatskoj, NN 120/12, 81/13 i 38/15) u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske ili policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće države koji je visokokvalificirani radnik istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.

Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće države koji uz ispunjavanje uvjeta iz članka 54. Zakona o strancima priloži:

  • ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje poslova visokokvalificiranog radnika, u vremenskom trajanju od najmanje godinu dana (U priloženom ugovoru o radu ili drugom odgovarajućem ugovoru mora biti naznačena i bruto godišnja plaća u iznosu koji ne smije biti manji od 1,5 prosječne bruto godišnje plaće koja se isplaćuje u grani djelatnosti u kojoj se državljanin treće države zapošljava prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku)
  • dokaz o visokoškolskoj izobrazbi ili završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju. 

Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće države u obliku dozvole boravka.

Upravna pristojba: Ako je zahtjev podnesen u policijskoj upravi/postaji stranac je obvezan platiti iznos od 800 kuna za izdavanje dozvole boravka i rada i iznos 240 kuna za izdavanje biometrijske dozvole boravka. Oba iznosa se naplaćuju putem opće uplatnice (svaki za sebe), na IBAN državnog proračuna, koji se dobije u nadležnoj policijskoj upravi/policijskoj postaji. 

NAPOMENA: Uplata upravnih pristojbi za izdavanje dozvole za boravak i rad (800,00 kuna) može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se uplaćuje upravna pristojba).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 5002-713-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarez i sl.).

Primjerice, broj putne isprave/osobne iskaznice stranog državljanina je AZ004586, tada poziv na broj glasi:  5002-713-4586 (bez slovnih oznaka i nula, maksimalno do 10 brojčanih oznaka).

Uplata naknade za izradu biometrijske dozvole boravka u iznosu od 240 kuna može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR65, poziv na broj: 7005-485-OIB (upisuje se OIB stranca za kojeg se vrši plaćanje).

Za strance koji nemaju dodijeljen OIB, poziv na broj glasi: 7005-485-broj valjane putne isprave/osobne iskaznice.

(VAŽNO: maksimalno deset brojeva, a ukoliko brojčana oznaka početno sadržava nule (0), iste se ne upisuju. NE upisuju se niti slovne oznake, kose crte, točka, zarezm i sl.)

Rad na temelju »EU plave karte«

Državljanin treće države kojem je izdana »EU plava karta« (u daljnjem tekstu: nositelj »EU plave karte«) može raditi u Republici Hrvatskoj samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad i samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos. 

Produženje »EU plave karte«

Zahtjev za produženjem »EU plave karte« podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravišta nositelja »EU plave karte« najkasnije 30 dana prije isteka roka važeće dozvole.

Nositelj »EU plave karte« koji je podnio zahtjev za produženjem dozvole boravka i rada prije njezina isteka, može ostati u Republici Hrvatskoj do izvršnosti odluke o zahtjevu. 

Privremeni boravak za člana obitelji nositelja »EU plave karte«

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti članu obitelji nositelja »EU plave karte« iz članka 56. Zakona o strancima pod uvjetima propisanim odredbama toga Zakona.

Zahtjev za spajanje obitelji (Obrazac 1a - Pravilnik o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj, NN 52/12, 81/13 i 38/15) može se podnijeti u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske ili u policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka.

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji dokazuje se sukladno odredbama važećeg Pravilnika o statusu i radu stranaca u Republici Hrvatskoj, a odobrava se na vrijeme na koje je izdana »EU plava karta« državljaninu treće države s kojim se traži spajanje u Republici Hrvatskoj. 

Stalni boravak nositelja »EU plave karte«

Stalni boravak može se odobriti nositelju »EU plave karte« koji do dana podnošenja zahtjeva ima u Republici Hrvatskoj odobrenu »EU plavu kartu« u neprekidnom trajanju od pet godina.

Iznimno, stalni boravak može se odobriti državljaninu treće države koji je na području drugih država članica Europske unije boravio neprekidno pet godina kao nositelj »EU plave karte«, a od čega najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva kao nositelj »EU plave karte« u Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak može se odobriti nositelju »EU plave karte« koji ispunjava uvjete iz članka 96. stavka 1. Zakona o strancima.

Treba li vam viza?         

      Republika Hrvatska od 1.srpnja 2013. godine, kao država članica Europske unije, primjenjuje zajedničku viznu politiku Unije u dijelu koji se odnosi na zajednički vizni režim, što podrazumijeva izravnu primjenu slijedećih pravnih instrumenata:

  • Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. godine o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (Sl. list EU, L br. 81 od 21.ožujka 2001.)
  • članak 3. i Dodatak IV Zakoniku o vizama (Uredba – EZ – br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o Zakoniku Zajednice o vizama (Zakonik o vizama); Sl. list EU, L br. 243 od 15.rujna 2009.) 

Viza je odobrenje za:

  • tranzit kroz područje Republike Hrvatske ili boravak na području Republike Hrvatske u najduljem trajanju do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana,
  • tranzit kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke.

Vrste viza su:

  • zrakoplovno-tranzitna viza (viza A)
  • kratkotrajna viza (viza C).

Na temelju vize stranac ne može raditi na području Republike Hrvatske.

Uredbom o viznom sustavu (NN 54/12, 38/13) je propisana i visina sredstava potrebnih strancu za uzdržavanje tijekom kratkotrajnog boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu.

Vize izdaju diplomatske misije, odnosno konzularni uredi Republike Hrvatske u inozemstvu, a može je izdati i diplomatska misija, odnosno konzularni ured druge države s kojom je Republika Hrvatska sklopila ugovor o zastupanju u izdavanju viza.

Zahtjev za izdavanje vize podnosi se na propisanom obrascu najviše tri mjeseca prije početka namjeravanog putovanja.

Stranac koji je upisan u putnu ispravu stranca koji podnosi zahtjev za izdavanje vize, podnosi zahtjev za izdavanje vize na zasebnom obrascu.

Od stranca koji dolazi u privatni ili poslovni posjet fizičkoj ili pravnoj osobi u RH može se zatražiti da priloži jamstveno pismo i/ili drugi dokaz da će ta fizička ili pravna osoba snositi troškove njegova boravka u RH, uključujući i troškove smještaja i uzdržavanja te troškove napuštanja RH.

Stranac koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za JEDAN ili DVA ulaska dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano PUTNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE za pokriće troškova koji mogu nastati tijekom njegovog boravka u RH zbog:

  • hitne medicinske pomoći i/ili hitnog bolničkog liječenja ili
  • povratka u državu stalnog boravka zbog zdravstvenih razloga ili prijevoza u slučaju smrti. 

Stranac koji podnosi zahtjev za izdavanje kratkotrajne vize za VIŠEKRATNI ulazak dužan je dokazati da ima odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva vrijeme njegova PRVOG namjeravanog posjeta i POTPISATI IZJAVU O OBVEZI POSJEDOVANJA PUTNOG ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ZA KASNIJE POSJETE.

Obrazac zahtjeva za izdavanje vize te obrazac jamstvenog pisma fizičke ili pravne osobe moguće je preuzeti na stranicama MUP-a. Također, navedene obrasce kao i izjavu o obvezi posjedovanja putnog zdravstvenog osiguranja za kasnije posjete moguće je preuzeti na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Iznimno, vize može izdati policijska postaja nadležna za kontrolu prelaska državne granice, ako stranac nije bio u položaju unaprijed podnijeti zahtjev za izdavanje vize u diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske  i priložio je, ako je potrebno isprave kojima se dokazuju nepredviđeni i neodložni razlozi za ulazak u Republiku Hrvatsku.

Rok valjanosti vize i/ili trajanje boravka odobrenog na temelju izdane vize može se produljiti, ako Ministarstvo smatra da je nositelj vize dostavio dokaz o:

  • višoj sili ili humanitarnim razlozima, koji ga sprječavaju u napuštanju područja RH prije isteka roka valjanosti ili trajanja boravka odobrenog vizom
  • postojanju ozbiljnih osobnih razloga koji opravdavaju produljenje roka valjanosti ili trajanja boravka

 Podnositelj zahtjeva za produljenjem roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka dužan je:

  • ispuniti obrazac zahtjeva za vizu i vlastoručno ga potpisati
  • predočiti valjanu putnu ispravu u skladu s člankom 24. Zakona
  • priložiti dokumentaciju kojom se dokazuje postojanje već navedenih razloga za produljenje
  • predočiti dokaz o posjedovanju dovoljno sredstava za uzdržavanje za dodatno razdoblje boravka
  • predočiti dokaz o putnom zdravstvenom osiguranju za dodatno razdoblje boravka.

Napomena: I u slučaju produljenja vize stranac NE može boraviti u Republici Hrvatskoj duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana.  

NAPLATA PRISTOJBI: Uplata pristojbe za produljenje vize može se izvršiti i putem Internet bankarstva, u korist Državnog proračuna,  na IBAN državnog proračuna HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj: 5002-713-410.

Zahtjev za produljenje roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka podnosi se u policijskoj upravi/postaji, prije isteka valjanosti vize i/ili trajanja boravka odobrenog na temelju izdane vize. Produljenu vizu izdaje policijska uprava, odnosno policijska postaja. Prije produljenja izdane vize policijska uprava, odnosno policijska postaja dužna je zatražiti prethodnu suglasnost Ministarstva. 

Do donošenja odluke o produljenju vize stranac može boraviti na području Republike Hrvatske. Viza se produljuje u obliku nove naljepnice vize.

Odluka o odbijanju produljenja roka valjanosti vize i/ili trajanja boravka, poništenju ili ukidanju vize i razlozi na kojima je zasnovana dostavlja se strancu na propisanom obrascu. Protiv takve odluke stranac ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave odluke, putem nadležne diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda RH. Viza se može ukinuti i na zahtjev stranca kojemu je viza izdana, u kojem slučaju žalba NIJE DOPUŠTENA. O žalbi odlučuje ministarstvo nadležno za vanjske poslove. Ako stranka odustane od zahtjeva za produljenje vize i/ili trajanja boravka policijska uprava, odnosno policijska postaja donijet će rješenje o obustavi postupka.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 10. srpnja 2014. godine, donijela je Odluku o jednostranom priznavanju određenih isprava kao jednakovrijednih hrvatskoj vizi, za tranzit ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana (NN 84/14). Navedena Odluka stupa na snagu 22. srpnja 2014. godine, a prestaje vrijediti  od dana potpune primjene odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj.  

Odluka je donesena na temelju članka 2. i 3. Odluke br. 565/2014/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uvođenju pojednostavljenog režima kontrole osoba na vanjskim granicama na temelju jednostranog priznanja od strane Bugarske, Hrvatske, Cipra i Rumunjske određenih isprava kao jednakovrijednih njihovim nacionalnim vizama za tranzit ili namjeravani boravak na njihovim državnim područjima koji ne premašuje 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana.

Navedenom Odlukom, sljedeće isprave priznaju se kao ekvivalentne hrvatskoj vizi za tranzit ili namjeravani boravak na području Republike Hrvatske koji ne prelazi 90 dana u svakom razdoblju od 180 dana, a koje su izdale države članice Europske unije i pridružene države koje u potpunosti primjenjuju schengensku pravnu stečevinu, neovisno o državljanstvu nositelja tih isprava:

  • jedinstvena viza koja vrijedi za čitavo područje država Schengenskoga prostora, valjana za dva ili više ulazaka
  • viza s ograničenom područnom valjanošću izdana nositelju putne isprave što je ne priznaju jedna ili više, ali ne sve države Schengenskoga prostora, a koja vrijedi za područje država koje priznaju tu putnu ispravu, valjana za dva ili više ulazaka
  • dugotrajna viza za boravak dulji od 90 dana, koju je izdala jedna od država Schengenskoga prostora
  • dozvola boravka koju je izdala jedna od država Schengenskoga prostora
  • vize i dozvole boravka Republike Bugarske, taksativno navedene u točki III. Odluke
  • vize i dozvole boravka Republike Cipra, taksativno navedene u točki IV. Odluke
  • vize i dozvole boravka Rumunjske, taksativno navedene u točki V. Odluke.

Rok valjanosti isprava navedenih u točkama II., III., IV. i V. Odluke mora pokrivati trajanje tranzita ili boravka na državnom području Republike Hrvatske.

Stupanjem na snagu navedene Odluke prestaje vrijediti Odluka o jednostranom priznavanju određenih isprava kao ekvivalentnih hrvatskoj vizi, za tranzit kroz ili za namjeravane boravke na području Republike Hrvatske koji ne prezale 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana („Narodne novine“ broj 156/2013).

 Vize se izdaju iznimno, samo na određenim graničnim prijelazima za međunarodni promet, i to na granici: 

1. sa Slovenijom: Kaštel, Rupa, Pasjak, Jurovski Brod, Bregana, Macelj i Dubrava Križovljanska;
2. sa Mađarskom: Goričan, Terezino Polje i Donji Miholjac;
3. sa Srbijom: Erdut i Bajakovo;
4. sa Crnom Gorom: Karasovići;
5. s Bosnom i Hercegovinom: Županja, Slavonski Brod, Stara Gradiška, Maljevac, Jasenovac, Hrvatska Kostajnica, Ličko Petrovo Selo, Kamensko, Vinjani Donji, Metković i Nova Sela;
6.  na svim međunarodnim graničnim prijelazima za pomorski i zračni promet;
7.  na graničnim prijelazima za riječni promet: Osijek, Vukovar i Slavonski Brod.

Na graničnim se prijelazima izdaje samo putna viza za jedan ulazak, tranzitna viza za jedan tranzit te se zahtjev naplaćuje u kunskoj protuvrijednosti 60 € (sukladno članku 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama NN 80/13) prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.

 

Međunarodna zaštita 

Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, koji je stupio na snagu 2. srpnja 2015. godine, propisuje načela, uvjete i postupak odobrenja međunarodne i privremene zaštite, status, prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite, azilanata, stranaca pod supsidijarnom zaštitom, stranaca pod privremenom zaštitom te uvjete i postupak poništenja i prestanak azila, supsidijarne i privremene zaštite.

Sukladno navedenom Zakonu smatra se da je:

  • tražitelj međunarodne zaštite – stranac koji izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu do izvršnosti odluke o zahtjevu
  • azilant – izbjeglica u smislu Ženevske konvencije koji ispunjava uvjete za priznavanje azila
  • stranac pod supsidijarnom zaštitom – stranac kojem je priznata zaštita, u slučaju kada ne ispunjava uvjete za azil, a za kojeg postoje opravdani razlozi da bi povratkom u zemlju podrijetla bio suočen sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde
  • stranac pod privremenom zaštitom - stranac kojem je odobrena privremena zaštita u slučaju kada stranci u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava.

 Gdje se podnosi zahtjev za međunarodnu zaštitu?

Namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu stranac može izraziti:     

  • prilikom obavljanja granične kontrole na graničnom prijelazu
  • u svakoj policijskoj upravi, odnosno postaji te u prihvatnom centru za strance ako se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

Stranac koji je nezakonito ušao u Republiku Hrvatsku, a došao je izravno s područja na kojem je proganjan u smislu Ženevske konvencije te kad postoji stvarni rizik da će povratkom u zemlju podrijetla biti izložen ozbiljnoj nepravdi, neće se kazniti zbog nezakonitog ulaska ili boravka, ukoliko bez odgode izrazi namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i ako predoči valjane razloge svog nezakonitog ulaska ili boravka.

 Zahtjev za međunarodnu zaštitu podnosi se u Prihvatilištu za tražitelje azila, Sarajevska 41, 10 000 Zagreb.
 

  • Tijela nadležna za odlučivanje

U prvostupanjskom postupku o zahtjevu za međunarodnu zaštitu odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova, Služba za strance i azil, dok se protiv odluke Ministarstva može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom. 

  • Prava i obveze tražitelja međunarodne zaštite

Stranac koji izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu (tražitelj međunarodne zaštite) ima pravo na  smještaj u Prihvatilištu, hranu i odjeću osiguranu u naravi, naknadu troškova javnog prijevoza za potrebe postupka odobrenja međunarodne zaštite te novčanu pomoć. Tražitelj međunarodne zaštite ima pravo na novčanu pomoć, osim ako je u radnom odnosu i ostvaruje primanja dovoljna za osiguravanje odgovarajućeg životnog standarda, odnosno ako posjeduje novčana sredstva ili su mu novčana sredstva osigurana na drugi način. Ukoliko posjeduje vlastita sredstva tražitelj međunarodne zaštite može o svom trošku boraviti na bilo kojoj adresi u Republici Hrvatskoj, uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

Osim toga, tražitelj međunarodne zaštite ima pravo na:

  •  boravak u Republici Hrvatskoj
  • vođenje postupka na jeziku koji tražitelj međunarodne zaštite razumije
  • informacije o pravima, obvezama i postupku odobrenja međunarodne zaštite te pravno savjetovanje
  • osiguranje odgovarajućih materijalnih uvjeta prihvata
  • zdravstvenu zaštitu
  • osnovno i srednje obrazovanje
  • besplatnu pravnu pomoć pred prvostupanjskim upravnim sudom
  • slobodu vjeroispovijesti
  • rad ako se u roku od devet mjeseci od dana podnošenja zahtjeva bez krivnje tražitelja nije donijela odluka, postavljanje skrbnika maloljetnim i poslovno nesposobnim osobama u postupku.

Tražitelj međunarodne zaštite ima pravo boravka u Republici Hrvatskoj od dana izražavanja namjere za podnošenje zahtjeva do okončanja postupka, što omogućava tražitelju međunarodne zaštite slobodu kretanja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, osim u slučajevima propisanim zakonom kada mu se može ograničiti kretanje. Nakon podnošenja zahtjeva, tražitelju međunarodne zaštite izdaje se iskaznica koja mu služi kao dokaz prava boravka u Republici Hrvatskoj.

 Tražitelj međunarodne zaštite dužan je:

  •  poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske
  • surađivati s nadležnim državnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim mjerama i uputama
  • podvrgnuti se provjeri i utvrđivanju identiteta
  • podvrgnuti se zdravstvenom pregledu
  • poštivati Kućni red Prihvatilišta
  • odazvati se pozivu Ministarstva za saslušanje i surađivati tijekom cijelog postupka odobrenja međunarodne zaštite
  • ostati na području Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka odobrenja međunarodne zaštite
  • javiti promjenu adrese Ministarstvu u roku od dva dana od dana promjene
  • pridržavati se uputa i mjera Ministarstva o ograničenju slobode kretanja. 
     
  • Azil i supsidijarna zaštita

Azil ili supsidijarna zaštita priznaje se osobama čiji bi život bio ugrožen povratkom u zemlju podrijetla.

Azil  se priznaje strancu koji priloži svu raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži da je u zemlji podrijetla proganjan zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini ili političkog mišljenja.

Supsidijarna zaštita priznaje se strancu koji ne ispunjava uvjete za azil, ali koji priloži svu raspoloživu dokumentaciju i vjerodostojno obrazloži da bi se povratkom u zemlju podrijetla suočio sa stvarnim rizikom trpljenja ozbiljne nepravde (smrtna kazna, smaknuće, mučenje, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, ozbiljna i individualna prijetnja životu zbog proizvoljnog nasilja u situacijama međunarodnog ili unutarnjeg oružanog sukoba).

 Prava i obveze azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom

Kad se strancu prizna azil ili supsidijarna zaštita u Republici Hrvatskoj, on ima pravo na boravak te mu se osigurava smještaj na teret državnog proračuna, najduže dvije godine od dana izvršnosti odluke kojom se priznaje azil, odnosno supsidijarna zaštita.

Osim toga, azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom ima pravo na: 

  • pristup tržištu rada te im nije potrebna radna ili poslovna dozvola
  • zdravstvenu zaštitu
  • obrazovanje
  • slobodu vjeroispovijesti
  • besplatnu pravnu pomoć koja se odnosi na pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred prvostupanjskim upravnim sudom u slučaju prestanka ili poništenja azila odnosno supsidijarne zaštite
  • socijalnu skrb sukladno propisima o socijalnoj skrbi hrvatskih državljana
  • spajanje obitelji s članom obitelji (bračnim/izvanbračnim drugom, životnim partnerom ili neformalnim životnim partnerom, maloljetnom djecom/punoljetnom nevjenčanom  djecom koja zbog svog zdravstvenog stanja nisu u mogućnosti brinuti za svoje potrebe, roditelj ili drugi zakonski zastupnik, srodnikom prvog stupnja u ravnoj lozi s kojim je živio u zajedničkom kućanstvu te o njemu skrbi)
  • pomoć pri uključivanju u društveni život
  • dozvola boravka za azilante i strance pod supsidijarnom zaštitom(izdaje se na tri godine)
  • putnu ispravu za azilanta (izdaje se na rok od pet godina)
  • vlasništvo nekretnine sukladno Konvenciji iz 1951.
  • stjecanje hrvatskog državljanstva sukladno Zakonu o hrvatskom državljanstvu.

Član obitelji azilanta i stranca pod supsidijarnom zaštitom, koji boravi zakonito u Republici Hrvatskoj ima jednaka prava kao azilant, odnosno stranac pod supsidijarnom zaštitom.

Azilant i stranac pod supsidijarnom zaštitom obvezan je:

  • poštivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske
  • prijaviti prebivalište u roku od 15 dana od uručenja odluke o odobrenju međunarodne zaštite
  • imati kod sebe dozvolu boravka i dati je na uvid zakonom ovlaštenim osobama
  • pohađati tečaj hrvatskog jezika, povijesti i kulture.

 

  • Privremena zaštita

 

Privremena zaštita odobrava se strancima koji u velikom broju dolaze u Republiku Hrvatsku iz zemlje u kojoj je zbog rata ili njemu sličnog stanja, općeg nasilja ili unutarnjih sukoba došlo do kršenja ljudskih prava, ako ih zemlja podrijetla nije spremna ili nije u mogućnosti zaštititi te ukoliko zbog velikog broja osoba nije moguće učinkovito provesti postupak za odobrenje azila u interesu svih osoba koje traže zaštitu.

Odluku o uvođenju privremene zaštite donosi Vlada Republike Hrvatske temeljem odluke Vijeća Europske unije.

Strancima će se odobriti privremena zaštita pod uvjetom da su:

  • prije nastanka stanja imali prebivalište ili boravište u toj zemlji te su zbog nastalog stanja neposredno došli u Republiku Hrvatsku
  • za vrijeme nastanka takvog stanja zakonito boravili u Republici Hrvatskoj, a po isteku zakonitog boravka povratak u zemlju podrijetla im je privremeno onemogućen.

Privremenu zaštitu odobrava Ministarstvo na vrijeme od jedne godine.
Privremena zaštita može se produžavati na vrijeme od šest mjeseci ako postoje opravdani razlozi za njezino odobrenje, a ukupno može trajati najduže tri godine.
 

  • Prava i obveze stranaca pod privremenom zaštitom

Stranci na privremenoj zaštiti imaju pravo na:

  • boravak
  • iskaznicu stranca pod privremenom zaštitom (izdaje se na rok od jedne godine)
  • osnovna sredstva za život i smještaj
  • zdravstvenu zaštitu
  • osnovno i srednje obrazovanje
  • informacije o pravima i obvezama
  • rad
  • spajanje obitelji
  • slobodu vjeroispovijesti.

Stranac koji tijekom trajanja privremene zaštite podnese zahtjev za međunarodnu zaštitu ne može koristiti prava tražitelja međunarodne zaštite dok traje privremena zaštita.

Obveze propisane za tražitelja međunarodne zaštite na odgovarajući način se primjenjuju i na stranca pod privremenom zaštitom.